Dostupni linkovi

U Republici Srpskoj je u srijedu državni praznik i neradni dan. Slavi se dan kada je potpisan Dejtonski sporazum. U Federaciji BiH taj datum ne slave jer je za njih Dan državnosti 25. novembar, kada su na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, u Mrkonjić Gradu, utvrđene granice Bosne i Hercegovine.

Dva državna praznika u novembru posljedica su nedonošenja zakona o državnim praznicima, jer svi prijedlozi u posljednjih deset godina nisu imali entitetsku većinu. Sporno je to što se entiteti ne mogu dogovoriti od koje godine je Bosna i Hercegovina nastala. Analitičari tvrde kako još zadugo zakon neće biti donesen jer, u suprotnom, Bosna i Hercegovina bi davno profunkcionisala kao država.

Bosna i Hercegovina je vjerovatno jedina država na svijetu u kojoj se ne zna koji datumi su državni praznici. Njena dva entiteta u razmaku od četiri dana slave praznike - jedni 21., a drugi 25. novembar. Za prve, u Republici Srpskoj, od tog datuma počinje državnost Bosne i Hercegovine jer je tada potpisan Dejtonski sporazum, a za druge, u Federaciji BiH, državnost je duža i seže u 1943. kada su u Mrkonjić Gradu, na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, utvrđene njene granice.

Ivan Šijaković

Ivan Šijaković

No, kolika ovdašnja politika daje značaj tim praznicima, bez obzira iz kojeg je entiteta, pokazuje činjenica kako vladajuća struktura u Republici Srpskoj već godinama čini sve kako bi taj bh. entitet dobio samostalnost, a onda 21. novembar proglase državnim praznikom i neradnim danom. Sociolog Ivan Šijaković to ovako objašnjava:

„Zaista je to dvostruki cinizam. Prvo, ako će da slave dan Dejtonskog sporazuma, onda bi morali da kažu da je RS nastala potpisom Dejtonskog sporazuma. Tu se baš obrnuto čini – tvrdiš da je nastala 1992. a slaviš praznik od 1995. godine“

Sulejman Redžić, predsjednik Kruga 99 za RSE kaže: „Odnos RS prema danu Dejtona je vrlo znakovit. Oni na taj način vrše neku vrstu manipulacije i dovode u zabludu međunarodnu zajednicu.“

Ništa manje apsurdna situacija nije ni u Federaciji BiH. Vlasti u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, koje su do sada 25. novembar obilježavale kao Dan državnosti i neradni dan, jučer su objavile da, s obzirom da je 25. u nedjelju, ponedjeljak će biti radni.

Ministar rada i socijalne politike, potpisnik saopštenja, Vjekoslav Čamber navodi razloge ovakve odluke: „Po zakonu prenosimo samo prvi svibanj i Novu godinu.“

Podsjećamo, Vladu Federacije BiH čine, u najvećoj mjeri, kadrovi SDP-a, partije koja za sebe često voli reći kako je nasljednica tekovina NOB-a. Stoga i čudi da jedno ministarstvo donosi odluku da je ponedjeljak radni dan. Predsjednik Vlade Nermin Nikšić u izjavi za RSE na neki način brani ministra Čambera, ali i najavljuje da će njegova odluka važiti najvjerovatnije do četvrtka. Evo i zašto:

„Ja ću to predložiti na Vladi, nadam se da će Vlada to prihvatiti i usvojiti i da ćemo ponedjeljak, 26. novembra, imati dan koji će građani moći da obilježe kao praznik Dana državnosti.“

Dva državna praznika u novembru posljedica su nedonošenja zakona o praznicima. Već deset godina u različitim oblicima ga u državnom parlamentu predlaže Stranka za BiH. Beriz Belkić, njen poslanik, na naše pitanje šta je sporno u prijedlozima, odgovara:

„Sporan je Dan državnosti, sporan je kontinuitet države BiH.“

Za antifašiste, učesnike NOB-a, nema dileme. Za njih je 25. novembar bio i ostao Dan državnosti. No, koliko njima ovdašnje vlasti pridaju važnost pokazuje i to da su prostorije Saveza boraca iz Drugog svjetskog rata u Sarajevu bez struje i grijanja.

Raif Dizdarević

Raif Dizdarević

„Odnos prema Savezu antifašista i boraca NOB-a ovaj režim se odnosi kao prema nekom pastorčetu, a ne prema onome što se u historiji odigralo kao najveći događaj“, kaže Raif Dizdarević.

Trvenja bosanskohercegovačkih političara oko toga koji datumi se trebaju obilježiti kao državni praznici trajaće još dugo, ocjenjuju akademski radnici. Tim prije jer njima takvo stanje odgovara, ocjenjuje Asim Mujkić, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka:

„Političari kada bi se dogovorili oko tih stvari ne bi više mogli da budu izabrani i ne bi više mogli da uživaju svoje pozicije.“

Na naš upit je li nenormalno da u ovom dijelu svijeta Bosna i Hercegovina bude jedina koja ne zna koji su joj praznici državni, novinar Emir Imamović odgovara:

„Ja ne znam nijednu drugu državu na svijetu koja liči na BiH. Koga da uzmemo za primjer – Švicarsku, Belgiju, Sjedinjene Države? Pa po čemu mi ličimo na te države? Po čemu ličimo na Sloveniju ili na Crnu Goru? Ni po čemu.“

Različiti pogledi o tome šta su u BiH praznici itekako su ostavili trag na ovdašnjim građanima. To ilustruju i ankete koje smo snimili u Banjoj Luci i Sarajevu. Na pitanje da li znaju šta je 21., a šta 25. novembra, Banjalučani odgovaraju.

Poslušajte Sarajlije:

Odgovori u Banjoj Luci i Sarajevu nisu iznenađujući, posebno ako se u obzir uzme činjenica kakvu istoriju uče ovdašnje generacije. Isto anketno pitanje smo postavili i mladima koji imaju 16 godina.

Nakon ovakvih odgovora teško je bilo šta reći - osim da narod koji ima ovakvu omladinu za svoju budućnost itekako treba brinuti.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG