Dostupni linkovi

logo-print

Javno izvješće „tajne“ institucije


Uzglavlje izvješća

Uzglavlje izvješća

Hrvatska civilna obavještajna i kontraobavještajna služba – Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA ) – predstavila je dokument o svom radu i svojoj misiji. Hrvatska javnost sada zna službene stavove o nekim pitanjima nacionalne sigurnosti, a javnost zna i više o instituciji čiji se rad financira javnim novcem.

Objavljivanjem dokumenta o radu i misiji Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) na pedesetak stranica Hrvatska je učinila važan demokratski iskorak i pridružila se listi europskih država koje to redovito objavljuju, ocjena je stručne javnosti. Predsjednik Republike Ivo Josipović ocjenjuje kako je iz dokumenta vidljivo da je Hrvatska sigurna zemlja te da nema neposrednih ugroza, ali - kako je kazao – da „moramo biti na oprezu i pratiti sve događaje i trendove, da sutra ne bismo bili neposredno ugroženi.“

Profesor Nacionalne i međunarodne sigurnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Mirko Bilandžić, koji nije bez iskustva u sigurnosno-obavještajnom sektoru, u izjavi za naš radio pozitivno ocjenjuje SOA-in dokument.

„Prvi puta u Hrvatskoj imamo jedno takvo javno izvješće jedne 'tajne' institucije. Ona nije tajna - to se tako kolokvijalno naziva – nego su to tijela javne vlasti koja samo obavljaju poslove u tajnosti, zbog svoje specifične misije. Time se Hrvatska pridružuje listi modernih europskih država koje to rutinski objavljuju. To je za svaku pohvalu – malo smo u zaostatku za svijetom, ali nikada nije kasno.“

Tri četvrtine zaposlenih u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji imaju visoku stručnu spremu, njih 40 posto su žene, u prošloj godini obavljeno je oko 5.000 sigurnosnih provjera, petsto više nego godinu ranije, proračunska sredstva se smanjuju. Među ocjenama koje se iznose u dokumentu, izdvojimo da se konstatira kako je zabilježen trend porasta nasilja, huliganizma i ekstremističke retorike, ali da su „ekstremističke skupine u Hrvatskoj malobrojne i nehomogene te nemaju bitniji potencijal djelovanja”. Govoreći o džihadistima, SOA konstatira da nije identificirala osobe iz Hrvatske koje su se borile ili bore u džihadističkim postrojbama, ali da oni koriste hrvatski teritorij kao tranzitno područje.

I nevladin sektor pozdravlja SOA-ino izvješće. Gordan Bosanac iz zagrebačkog Centra za mirovne studije kaže:

„Mislim da treba pozdraviti što je SOA po prvi puta u 20 godina proizvela jedan ovakav dokument, u kojem je javnost u stvari po prvi puta obavijestila - što radi, tko radi i kako radi, naravno sa nekim ozbiljnim ograničenjima. Ja ovaj dokument vidim kao prikaz dobre volje ili male hrabrosti Agencije da se otvori prema javnosti, iako naravno očekivanja nas kao javnosti su da to ona učini puno snažnije, jer mislimo da postoji prostor da SOA objavi i neke druge podatke.“

A među podacima koje bi SOA mogla objaviti – kažu u nevladinom sektoru – je i koliko je bilo tajnih mjera prikupljanja podataka.

Dio javnosti zabrinut je zbog porasta broja sigurnosnih provjera. Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i bivši predsjednik Vijeća za građanski nadzor tajnih službi Vlatko Cvrtila ima objašnjenje.

„To je vezano uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Dakle, postoje radna mjesta unutar državne strukture za koje su potrebne sigurnosne provjere, pa se zbog toga povećao broj provjera. Ja mislim da SOA ne bi trebala raditi taj tip sigurnosnih provjera, nego možda neko drugo tijelo kao što je u nekim drugim državama Europe. Ali oni su objavili taj podatak, to je jedan velik dio njihovog posla i – koliko je meni poznato – vrlo odgovorno na tome rade.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG