Dostupni linkovi

logo-print

Javni čas o genocidu i postgenocidnom društvu


Javni čas o mapiranju genocida

Javni čas o mapiranju genocida

U organizaciji FAMA Metodologije i "Kultura sjećanja" Galerije 11/07/95 u Sarajevu se u četvrtak održao susret "Srebrenica - Mapiranje genocida i postgenocidno društvo" koji je okupio 12 istaknutih predavača iz regije i svijeta.

Događaj simboličnog naziva "Javni čas" je organizovan u okviru projekta "Škola znanja" koji traga za novim načinima edukacije o ratu, genocidu i građansko-kulturnom otporu.

Svaka historija, iako se tretira kao arhaična, zapravo je vrlo moderna nauka pogotovo na Balkanu na kojem je politička manipulacija historijom potpuna.

"Ako se ne suprotstavimo takvom trendu koji traje desetljećima onda pokušajmo dati doprinos mladim generacijama i svim ostalima da barem znaju šta se događalo u kom periodu, da na ovaj strašni revizionizam istorije koji se sad dešava u svim državama bivše Jugoslavije polako i sigurno ustanovljavamo stabilan blok činjenica", kaže za RSE Suada Kapić, osnivačica FAMA Metodologija.

Na Javnom času u Sarajevu govorilo je 12 uglednih predavača koji su iz različitih uglova pokušali sklopiti sliku na temu srebreničkog genocida.

"Na žalost, nije Srebrenica jedina tamna mrlja, to je zapravo jedna velika mrlja svih ratova na raspad Jugoslavije jer, kao što znate, ovaj rat nema ni ime, znači mi ne znamo kako se zvao ovaj devetogodišnji rat u regiji, niti znamo ko je pobijedio a ko izgubio, znači situacija je potpuno neriješena", smatra Kapić.

Međutim, ni 20 godina poslije, lekcija o genocidu u Srebrenici nije naučena.

Edina Bećirević

Edina Bećirević

"Genocid se i dalje poriče na nivou međunarodne politike, u medijima, i to na sličan način na koji se poricao devedesetih godina. Jedan od načina poricanja genocida je, također, insistirati na tome da je jako teško dokazati tu genocidnu namjeru, kao da je genocidna namjera nešto što je bilo duboko skriveno u mislima počinilaca genocida", riječi su Edine Bećirević, profesorke Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

Ipak, gorući problem je neobrazovanje, odnosno namjerno skrivanje činjenica o genocidu.

"Namerno se to radi zato što možete da lakše manipulišete sa neznanjem. Sad se stvaraju ne samo po ovoj temi koja je ekstremna - nego i po drugim temama - nova deca u čitavom sistemu obrazovanja u bivšoj Jugoslaviji gde se uče da ne misle. Mi smo im dali kompjutere, ali ako deca nemaju sposobnost da promisle da li je to istina, da razumeju šta se to desilo ili šta da rade sa tim, onda svako može da ih manipuliše, i to se zove pranje mozga sa najsavremenijim tehnologijama", ističe sociologinja Janja Beč Neumann.

Priča o Srebrenici i dalje je recentna. Iako još nije predmet istraživanja historičara, o Srebrenici se treba otvoreno govoriti, naročito u Srbiji, smatra historičarka Branka Prpa.

Branka Prpa

Branka Prpa

"To je odgovornost prema jednoj istoriji koja se dogodila i koja kao takva treba da se problematizuje sa etičko-moralnog stanovišta. U suštini, ovo je moralno pitanje svakog pojedinca, ali je isto tako važno u obrazovnom sistemu - šta je to o čemu ćete da učite decu. Nažalost, naši udžbenici su katastrofalni. Te stvari u njima su preskočene. Sve ovo je pitanje države. Država treba da vodi politiku obrazovanja i vrednosti koje čine njen temelj. Vrednost Srbije i Bosne i Hercegovine je antifašizam. Kad krenete da uništavate te vrednosti onda dođete do rasizma, netrpeljivosti i jednostavnosti da ubijete čoveka samo zato što je druge vere ili nacije", kaže Branka Prpa.

Bivša portparolka tužilaštva Haškog tribunala Florence Hartmann smatra da je priča o srebreničkom genocidu dio loše politike, odnosno loše "diplomatske svakodnevnice".

"Treba više etike u diplomatiji. Na žalost, etika je danas nestala. Situacija je danas takva da je, bez obzira na strahote koje su se desile u Srebrenici, nivo etike još niži. Samo zamislite koliko je situacija u kojima smo svi na neki način doprinijeli kreiranju okolnosti u kojima su oni koji su činili genocid u Srebrenici to učinili", navodi Hartmann.

Sagovornici Javnog časa su se složili da je Haški tribunal odigrao važnu ulogu. Ovo međunarodno pravosudno tijelo je suđenjima u predmetu Srebrenica izašlo i van okvira onoga što mu je mandat. Sada je u toku krivično gonjenje osoba koje su izvršavale ubijanja u Srebrenici.

"Govoreći o rezultatima rada Haškog tribunala želim reći da, kada govorimo o takvim ljudima, još uvijek je jedna osoba na slobodi a koja se tereti za izvršenje ovakvih djela. Radi se o licu koje je, zapravo, najodgovornije za smaknuća na farmi Banjevo. To je Gojko Simić koji je u to vrijeme bio zapovjednik upravo te desantne jedinice koja je vršila pogubljenja. To je čovjek koji je na slobodi. On je itekako poznat organima gonjenja kao i INTERPOL-u", kaže Jean-René Ruez, bivši glavni istražitelj Haškog tribunala zahvaljujući čijim nalazima je došlo do podizanja optužnice za genocid.

Inače, Javni čas u Sarajevu dio je projekta "Škola znanja" koji posredstvom multimedije pokušava otvoreno govoriti o genocidu u Srebrenici, te ljude bolje upoznati o ovoj tematici da bi budući donosioci odluka moralnije postupali.

"Ja ne bih govorila o rekoncilijaciji jer mi smo narodi koji na prostoru Balkana žive zajedno 1.300 godina. Nismo mi ovde od juče. Nemamo šta mi da budemo u suživotu, mi živimo zajedno 1.300 godina. Prema tome, mi moramo da nađemo projekat budućnosti koji će uključiti sve ono što je donela recentna i ona dalja prošlost i to na način koji će omogućiti i našoj deci i nerođenima budućnost", zaključuje historičarka Branka Prpa.

  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG