Dostupni linkovi

logo-print

BiH: Javna osuda zbog kršenja prava na upotrebu ćirilice ili latinice


www.livno-online.com

www.livno-online.com

Za razliku od Hrvatske, u Bosni i Hercegovini jezici naroda i dva pisma su u upotrebi i nema sistemskog kršenja zakona u tom smislu. Iako su ratna dešavanja ostavila traga, jezik se nije u velikoj mjeri koristio kao oružje za međunacionalna razračunavanja. Sporadičnih kršenja prava, u kojima jedni ne dozvoljavaju drugima upotrebu pisma je bilo, ali to je, uglavnom, nailazilo na osudu.

Oba pisma, latinica i ćirilica, u Bosni i Hercegovine ravnopravno se koriste. Iako su ratne rane još duboke, a jezik i pisma, barem u simboličkom smislu, su korišteni za političku manipulaciju narodima i raspirivanje međunacionalne mržnje, skoro dvije decenije nakon rata bh. građani primjenu oba pisma smatraju bogatstvom:


Ali, uprkos ovakvom stavu građana, u pojedinim područjima Bosne i Hercegovine konstantno se uništavaju cestovne table sa oba pisma. Na meti su najčešće natpisi ispisani ćirilicom. Vodeći inžinjer sigurnosti prometa u Cestama Federacije Reuf Boračić:

„U području Hercegovine, na magistralnoj cesti M17, gdje smo postavljali prve znakove, došlo je odmah po postavljanju do sprejanja, križanja i na kraju i do uklanjanja pojednih tabli koje su bile ispisane i ćiriličnim natpisom. To se proširilo kasnije i na Kanton 10., gdje najviše živi hrvatsko stanovništvo. Problem je u tome što jedan dio političara podržava takve aktivnosti. Pričinjenje štete su velike i one sad prevazilaze preko 100.000 KM.“

I u Republici Srpskoj uglavnom se uništavaju ćirilični natpisi, kaže portparol preduzeća Putevi RS-a Nataša Kostrešević:

„Uništavanje saobraćajne signalizacije sa dva pisma ne može se reći da je učestala pojava, ali se dešava na pojedinim dionicama u rubnim područjima i tu su ćirilični natpisi oštećeni na nekoliko načina: precrtani su crnim ili zelenim sprejem, ili su ćirilična slova strgana sa saobraćajnog znaka.“

U Kantonu 10, u kojem se najčešće uništavaju ćirilični natpisi, građani osuđuju takav čin:


Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, jezici konstitutivnih naroda se ravnopravno koriste, kao i oba pisma. I pored dobrog zakonskog rješenja, u konkretnoj primjeni dolazi do određenih problema, smatra profesorica jezika bh. naroda na Fakultetu političih nauka u Sarajevu Hanka Vajzović:

„Zapravo je sve možda i suvišno riješiti zakonski. Na terenu se to pokaže kao pretežna upotreba. Ono što u školstvu postaje sporno je sljedeće: u nastavi mi imamo zasebno pravo na upotrebu jezika i imamo predmet koji je jezik, a nastavnik dođe i govori kako govori, tako da možda u svemu tome najvažnija stvar postaje osigurati slobodu individulanog izbora i osigurati toleranciju prema drugom i drukčijem. Naravno, ostaje tu još jedno krupno pitanje, koje nije riješeno ni ustavno - jer mi imamo tri jezika etnonacionalno markirana i oni koji se neće izjasniti etnički, oni će ostati uskraćeni za to pravo.“

Lingvistkinja i dekanica Filozofskog fakulteta Pale Milanka Babić smatra da se u Bosni i Hercegovini, i pored brojnih političkih manipulacija jezikom i pismom, ipak sistemski ne krše prava građana da pišu pismom koje im odgovara i da govore jezikom za koji smatraju da im je maternji:

„Ta ravnopravnost se uglavnom iskazuje kroz to da na zahtjev korisnika, onoga koji želi da mu se izda neko uvjerenje ili neka potvrda, može to dobiti na pismu koje njemu odgovara. Po mojoj procjeni, sistemski, ne zato što je to lijepo opisano i upisano, je riješena upotreba samog pisma. Mi govorimo istim jezikom jer se odlično razumijemo. Možemo govoriti o različitim imenima tog jezika, koja su politička imena. A zna se zašto. Zato što imamo međusobni sukob koji je još uvijek živ - i taj antagonizam nacionalnog sukoba će nas dugo godina obilježavati.“

I pored činjenice da je bh. društvo i dalje duboko podijeljeno, sporadična kršenja prava na upotrebu ćirilice ili latinice izložena su javnoj osudi. Ratna dešavanja nisu zasjenila dugogodišnju tradiciju upotrebe oba pisma i poštivanja prava drugog na vlastiti identitet.

***************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG