Dostupni linkovi

logo-print

Crna Gora razvoj zasniva na stranim investicijama koje su od početka ekonomske krize skoro potpuno presušile.

Međutim, uprkos velikoj potrebi za prilivom stranog kapitala, čini se da je veća spremnost na pozivanje stranih ulagača, uz pravdanje da ih nema zbog krize, od riješenosti da se na domaćem planu učini sve što treba da se uklone sve prepreke za početak i razvoj biznisa.

"Sva komunikacija koju je Ministarstvo imalo do prije dvadesetak dana sa menadžemntom kompanije Qatari Diar, bila je veoma intenzivna i usmjerena ka rješavanju svih pretpostavki za početak projekta krajem septembra - početkom oktobra", rekao je za naš radio državni sekretar Ministarstva turizma i održivog razvoja Predrag Jelušić, koji je, reagujući na medijsku informaciju da je državni investicioni fond Katara, „Qatari Diar“ odlučio da zaustavi projekat izgradnje ekskluzivnog turističkog resorta u uvali Pržno u Tivtu i obustavi poslovanje u Crnoj Gori, rekao da će Ministarstvo narednih dana kroz intenzivnu komunikaciju nastojati da se projekat vrati na početnu poziciju.

"Urbanistički plan za lokaciju Pržno 1 je usvojen krajem prošlog mjeseca, a taj projekat je, moram naglasiti, u cjelosti usaglašen sa potrebama i namjerama investitora da na tom prostoru realizuje kvalitetan turistički resort kategorije pet zvjezdica. Bili smo prijatno iznenađeni kada smo od menadžmenta dobili informaciju da će jedan od pet najrenomiranijih svjetskih hotelskih operatera upravljati tim budućim resortom. Sve aktivnosti sa menadžmentom su bile veoma intenzivne i nije bilo nikakvog nagovještaja da se tako nešto može desiti", pojašnjava Jelušić.

Atraktivno zemljište od skoro 300.000 kvadrata u uvali Pržno kod Tivta, "Qatari Diar" je za skoro 25 miliona eura prije četiri godine kupio od tivatskog HTP "Primorje“.

Katarski investitori su u Tivtu osnovali i posebnu firmu, nakon čega su srušili stari hotel „Plavi horizont“, da bi kasnije u više navrata lokalnoj upravi i Vladi ukazivali na neodgovarajuće planske dokumente i imovinske probleme u zemljišnom kompleksu.

Prema riječima državnog sekretara Ministarstva turizma i održivog razvoja, Predraga Jelušića, nema nikakvih imovinsko-pravnih problema za realizaciju prve faze projekta, odnosno, izgradnju hotela.

"Kada govorimo o lokaciji Pržno 1 za koju je prije mjesec dana usvojen urbanistički plan za koju je investitor jasno izrazio namjeru da gradi hotel sa 150 soba visoke kategorije i rezidencijalnim dijelom od 76 jedinica, tu nema nikakvih problema imovinsko-pravnog karaktera. Problemi koji se pominju u medijima mogu se ticati samo lokacije Pržno 2 koju je investitor imao namjeru da realizuje u nekom budućem periodu", konstatuje Jelušić.

Slučaj katarskih investitora koji se žale na brojne i nepremostive prepreke u realizaciji biznisa nije usamljen, već bi se prije moglo reći da se radi o "opštem mjestu".

Prije nekoliko dana se oglasio i ukrajinski investitor Roman Denković koji planira da u naredne četiri godine, uz podgorički Kombinat aluminijuma, pokrene preradu ovog metala, izgradi novu fabriku za reciklažu otpada iz dva bazena crvenog mulja i proizvodi tri vrste kvalitetnog građevinskog materijala, a pritom zaposli najmanje 300 radnika i uloži 50 miliona eura. On kaže da u Crnoj Gori svi ljudi u nižoj državnoj administraciji rade veoma sporo i da je za svaki veliki projekat potrebno je hiljadu odluka.

Denković je vlasnik i placa u Bijeloj kod Herceg Novog gdje planira da izgradi hotel sa pet zvjezdica, gdje takođe ima problema sa administracijom jer već tri godine ne uspijeva da dobije dozvolu Morskog dobra za gradnju plaže neophodne za rad tako kategirisanog hotela.

Inače, Crna Gora je na listi Svjetske banke po lakoći poslovanja na relativno dobrom 44. mjestu, ali ekonomski analitičar Vasilije Kostić kaže da to ne odgovara realnosti.

"Na lakoću poslovanja veoma utiču i lokalne samouprave sa njihovim sa njihovim propisima i raznim taksama, kao i užasnom regulatornom procedurom koja je opterećujuća i skupa. Moramo biti svjesni, i mislim da bi time Vlada morala ozbiljno da se pozabavi, da je sada potpuno jasno da mi bez dotoka stranih investicija, pri sadašnjim makroekonomskim pokazateljima, nećemo moći da funkcionišemo na održiv način. Dakle, nama je priliv stranih investicija životno značajan, a u skladu sa tim moramo otkloniti sve eventualne biznis barijere i na makro i na mikro nivou. Mislim da dominiraju upravo barijere na nivou lokalnih samouprava dominiraju, odnosno, mikro nivou. Osim toga, postoji i veoma glomazna administracija", konstatuje Kostić.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG