Dostupni linkovi

Jahjaga: Kosovo nije samo u borbi protiv radikalizma


Atifete Jahjaga
Atifete Jahjaga

Razgovarala: Arbana Vidishiqi, priredila Amra Zejneli

Predsednica Kosova, Atifete Jahjaga, u intervjuu za RSE kazala je da je važno da institucije zajednički deluju protiv pojedinaca i grupa koje predstavljaju pretnju nacionalnoj bezbednosti. Govoreći o političkom grču na Kosovu, ona je istakla da do formiranja novih institucija treba doći što pre zato što predstoje važne odluke koje se trebaju usvojiti u Skupštini i Vladi Kosova. Predsednica Kosova je kazala da se i dijalog sa Srbijom treba nastaviti sve dok se ne reše sva pitanja između dve zemlje, te da se ovaj proces treba okončati mirovnim sporazumom koji će imati zakonsku težinu.

RSE: Predsednice Jahjaga, jedan od glavnih problema Kosova, i ovde citiram vas, je islamski radikalizam. Koje su dimenzije ove pretnje?


Jahjaga: Ova pretnja ne ugrožava samo Kosovo, već izlazi izvan našeg unutrašnjeg konteksta. Kosovo nije izolirano u suočavanju sa ovim izazovom, koji je sada globalnih razmera. Za nas je važno da kao institucije delujemo protiv pojedinaca i grupa koje predstavljaju pretnju našoj nacionalnoj bezbednosti, i da se kao društvo distanciramo od kriminalnih i ekstrimističkih zločina, koji nemaju ništa zajedničko sa vrednostima i idealima na osnovu kojih gradimo našu državu.

Građani Kosova su posvećeni izgradnji države, koja je faktor mira i stabilnosti, te očekuju od državnih institucija da deluju kako bi oživeli ovu viziju.

Policija i ostali bezbednosni i pravosudni mehanizmi dokazali su kompetentnost i kredibilnost u sočavanju s ovim izazovom, a Republika Kosovo da ima političke volje da se suoči sa njima. Naše institucije će usko sarađivati sa prijateljima naše zemlje kako bi iskorenili ovu pretnju, ne samo za Kosovo, već za region i šire.

RSE: Koji su to faktori koji podstiču građane Kosova da se priključe radikalnim aktivnostima?


Jahjaga: Dobro je da ovo pitanje stavimo u širi kontekst, izvan Kosova, kako bi bolje shvatili ovaj problem.

Radi se o jednoj izolovanoj grupi pojedinaca, koji su radikalizovani i manipulisani, za koje postoje osnovane sumnje da su bili deo terorističkih organizacija, kako bi počinili teroristička i kriminalna dela u Republici Kosovo, ali i šire.

Znači, radi se o pojedincima koji su pretnja našoj nacionalnoj bezbednosti. Kao i državne institucije, i građani osuđuju takvo delovanje i orjentaciju, koje je u suprotnosti sa našim vrednostima i idealima, na osnovu kojih smo izgradili našu državu.

Potreban nam je sveobuhvatani pristup ovoj pretnji. To podrazumeva dopunjavanje zakonodavstva u vezi ove vrste rizika nacionalnoj bezbednosti, ali i izradu politika koje će sprečiti građane Kosova da kao opciju smatraju priključivanje terorističkim i kriminalnim grupama.

Ovih dana čuli smo brojne pozive za ojačavanje i obrazovanog sistema, razvojnih politika. Tome bih dodala i potrebu da mi kao društvo preuzmemo odgovornost da otvoreno govorimo o ovim problemima, a kako bi osnažili naše građane da se osećaju da su deo procesa izgradnje države.

RSE: Institucije Kosova su kritikovane zbog nedostatka preventivnih mera protiv ovog fenomena. Kako biste odgovorili na te kritike?


Jahjaga: Ove istrage su složene i osetljive, i koordinacija između institucija treba vremena kako bi se pokazali rezultati.

Akcija naših bezbednosnih i pravosudnih mehanizama je bez presedana, i kao takva, osim što dokazuje zrelost i profesionalizam Policije i obaveštajne službe, u suočavanju s ovim izazovom nacionalne bezbednosti, dala je i jasne poruke unutar i van zemlje, a to je da mi ozbiljno shvatamo ove pretnje i da imamo političke volje da se s njima suočimo.

RSE: Akcije protiv radikalnih aktivnosti se dešavaju u periodu institucionalnog vakuuma na Kosovu. Dokle je stigao ovaj proces?


Jahjaga: Bezbednosne i pravosudne institucije Republike Kosova su u uskoj saradnji izveli uspešnu akciju protiv ekstremizma i radikalizma, koji prete nacionalnoj bezbednosti i vrednostima na osnovu kojih smo gradili našu državu.

Ja sam na osnovu mojih ustavnih ovlašćenja zatražila od odgovornih mehanizama da se bave ovim problemom, i nakon niza istraga, organizovana je i sprovedena ova akcija.

Na ovu akciju treba da gledamo iz perspektive autonomnosti bezbednosnih i pravosudnih organa, i vrednosti podele vlasti. Ovom akcijom je dokazano da institucije Kosova poštuju autonomiju jedni drugih i da deluju na osnovu demokratskog principa provere i ravnoteže.

Institucionalni vakuum odražava se na politički izabrane institucije, ali ne utiče nužno na ustavno i zakonsko funkcionisanje institucija, kao što su policija, tužilaštvo i pravosuđe.

Bezbednosne i pravosudne institucije pokazale su da su spremne i efektivne u sprečavanju ugrožavanja naše nacionalne bezbednosti. Moji poslednji sastanci sa njima su bili odraz moje političke volje da politička podrška i olakšice u koordinisanju neće nedostajati kada se ugrožava naš ustavni poredak.

RSE: U međuvremenu, pred Kosovom nije malo izazova, uključujući i osnivanje Specijalnog suda koji će se baviti ratnim zločinima. Kako se politički grč može odraziti na ovaj proces?


Jahjaga: Specijalni sud će biti sud koji će funkcionisati na osnovu zakona i pod jurisdikcijom Republike Kosova. Kao što znate, aprila ove godine dve-trećine Skupštine Kosova je podržalo osnivanje specijalnog suda, obavezajući institucije Kosova da počne sa sprovođenjem međunarodnog sporazuma koji predviđa osnivanje suda.

Ovaj Sud je sud Kosova, i odrediće odgovornost pojedinaca nad svim pravosudnim principima.

Do formiranja novih institucija treba doći što pre zato što predstoje važne odluke koje se trebaju usvojiti u Skupštini i Vladi Kosova. Uverena sam da će se Kosovo i politički spektar delovati odgovorno nad ovim međunarodnim odgovornostima koje smo preuzeli kao država.

RSE: Na osnivanje novih institucija Kosova čeka i dijalog Kosova i Srbije uz posredstvo EU. Kako vidite nastavak ovog dijaloga, uzimajući u obzir i kašnjenja u sprovođenju postignutih sporazuma?


Jahjaga: Republika Kosova je posvećena procesu dijaloga sa Republikom Srbije, uz posredstvo EU. Ovaj dijalog se treba nastaviti dok se ne iscrpe sva pitanja između dveju naših država, a kako bi se omogućila normalizacija odnosa među njima, i mi insistiramo da se ovaj dijalog okonča mirovnim sporazumom koji će imati zakonsku težinu i priznati samostalnost Kosova.

Ja sam dijalog podržala kao jedinu mogućnost da dve zemlje reše otvorena pitanja, i to je upravo uspelo da doprinese normalizaciji odnosa, što je i preduslov za članstvo u EU. Trebamo shvatiti da se kao region trebamo angažovati da zajedno dokažemo da imamo političku zrelost koja nas deli od naše gorke prošlosti; da su se lekcije naučile i da je vizija za članstvo u EU jednoglasno stečena.

Kao region imamo i potrebu da otvorimo novo poglavlje, da se na naše zemlje ne gleda kao na proizvođača kriza, već na države koje su utrle put ka formiranju država i stekle odgovornost da doprinesu miru i stabilnosti u Evropi.

Međutim, koristi sporazuma ne idu samo u korist imidža. Treba nam smelost i hrabrost da rešimo pitanja koja smo nasledili bilo iz rata ili od međunarodne administracije Kosova. Jednom zauvek trebamo da okončamo konflikt sa Srbijom. Trebamo da stabilizujemo Kosovo tako što ćemo njene građane i sve zajednice integrisati u institucionalni i društveni život. Smatram da takav pristup osigurava teritorijalni integritet Kosova i njeno uspešno funkcionisanje. I ova unutrašnja stabilnost nam garantuje veći subjektivitet na međunarodnoj sceni.

Dijalog je takođe stvorio okolnost koju ni Srbija više ne može da negira. Ova promena u Srbiji za nas je, naravno, zakasnela, ali mi moramo da instistiramo na normalizaciji odnosa kao na uslov za integraciju u EU, zato što se samo na taj način možemo osigurati da ova država koja je prouzrokovala četiri rata u regionu, bude odgovorna za to.

XS
SM
MD
LG