Dostupni linkovi

logo-print

Izvoz mlijeka ostvaren, nelojalna uvozna konkurencija i dalje problem


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Bosna i Hercegovina dobila je odobrenje da bude na listi zemalja kojima je dozvoljen izvoz tehnički obrađenog mlijeka i mliječnih proizvoda u Evropsku uniju. Prilika je to da na noge stane posrnula mljekarska industrija u BiH, koja teške dane proživljava još od kada je izgubila tržište Hrvatske njenim ulaskom u EU, te od prošlogodišnjih poplava.

No, proizvođači sada traže veće podsticaje od vlasti da se mogu ravnopravnije nositi sa evropskim konkurentima na njihovom terenu. Međutim, situacija ni u BiH nije sjajna jer evropski proizvodi potiskuju domaću proizvodnju, kao što je to slučaj sa sve većim uvozom mesa.

Nakon više od sedam godina borbe bh. mljekari konačno su stekli pravo da se njihovo mlijeko i mliječni proizvodi nađu u ponudi kupcima širom Evropske Unije.

Četiri mljekare: Megle, Milkos, Mlijeko produkt Dubica i Mljekara Livno prvi su koji će svoje proizvode moći već kroz najviše dva mjeseca plasirati na evropsko tržište.

"To je istorijski trenutak", poručuje Kemal Hrnjić, predstavnik Grupacije mljekarske industrije BiH.

"Sa ovom dozvolom dobijamo jedno novo tržište koje je vrlo razvijeno i gdje mi moramo pokazati šta znamo i koliko možemo uraditi u ovom poslu", ističe Hrnjić.

Tom dozvolom znatno je olakšan i izvoz bh proizvoda u Rusiju i Tursku jer će se transport moći vršiti preko zemalja EU. No, bh. političari moraju ispuniti još nekoliko uslova kako bi opravdali povjerenje dobijeno od Evropske unije za izvoz mlijeka.

"Ispunjenje tih uslova bitno kako bi se dugoročnije regulisao izvoz prehrambenih proizvoda", kaže Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, te dodaje:

Mirko Šarović

Mirko Šarović

"Ostaje nam obaveza da završimo započeti posao sa usvajanjem tri ključna zakona iz ove oblasti, zakona o veterinarstu, hrani i o poljoprivredi. Iz EU će ponovo 2016. godine da dođu kako bi provjerili da li je uspostavljeni sistem u BiH takav da garantuje kvalitet."

U Bosni i Hercegovini se godišnje proizvede oko 210 miliona tona mlijeka. Dobijenom dozvolom BH mlijeko će se vratiti i na tržište Hrvatske koje je izgubljeno ulaskom te zemlje u EU. Ministar Šarović je najavio i da se radi na dobijanju dozvole i za izvoz mesa peradi i jaja na evropsko tržište.

Istovremeno, uz te vrlo pozitivne vijesti, domaći proizvođači se žale na prekomjeran uvoz mesa iz Evropske unije, posebno zaleđenog, čiji je kvalitet, kako tvrde, upitan.

Brojke su jasne. Uvoz mesa u BiH nikad nije bio veći. Poređenja radi, a prema podacima državnog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, 2011. godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je mesa u vrijednosti 129 miliona. 2014. godine uvoz mesa iznosio je 227 miliona maraka.

Trendovi su takvi da će i u ovoj godini biti povećanje u odnosu na proteklu godinu. Najviše mesa stiže iz Holandije, Poljske i Njemačke.

U Spoljnotrgovinskoj komori uputili su apel na povećanu kontrolu uvezenog mesa, posebno zbog kako kažu, primjetnog povećanja uvoza.

"Što se tiče uvoza on je uvijek postojao, ali smo primijetili u zadnja tri mjeseca da je došlo do povećanja uvoza goveđeg mesa svježeg ili zaleđenog. Zbog toga je Spoljnotrgovinska komora uputila apel nadležnim institucijama da se povede pojačana kontrola prilikom ovog uvoza, pošto sa terena dolaze informacije da je eventualno takvo meso lošijeg kvaliteta, pa smo stoga uputili taj apel da bi se zaštitili potrošači", ističe Ognjenka Lalović, direktorka sektora privrede u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Nadležni povećanje uvoza pravdaju nedostatkom domaćeg mesa. Domaće proizvodnje nema dovoljno i ne može da podmiri sve zahtjeve tržišta, pogotovo u mesoprerađivačkoj industriji. Stanje je takvo da bi bilo i nestašice mesa ako bi bio manji uvoz. Domaći proizvođači odgovaraju ljutito. Nije ni čudo da se smanjuje proizvodnja pored nelojalne uvozne konkurencije.

"Ja sam tovio i stalno tovim, imam krmače i svinje. Prodaja je sad stala i ne ide nikako. Nemam pojma kud, šta i kako!? I kad dajem ispod cijene, ne mogu prodat kad svi ti prerađivači kažu da uvezu meso polutke koje ih dođe jeftinije nego što je kod nas meso žive vage", žali se farmer Savo Vasiljević iz Topole kod Gradiške i dodaje da je nemoguće opstati na takvom tržištu.

Kako nam kažu u Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, prema Pravilniku o pružanju obavijesti potrošačima kojeg je Savjet ministara donio još 2013. godine, meso koje se izlaže trebalo bi biti adekvatno i obilježeno.

Portparol Agencije Dalibor Vidačak kaže da kontrolu obilježavanja provode entitetski inspekcijski organi.

"Za meso postoje dodatne obaveze prilikom označavanja, tako na primjer, na meso, zamrznuto ili svježe ohlađeno svinje, koze, ovce ili peradi, mora biti navedena zemlja porijekla ili mjesto porijekla. Za zamrznuto meso, takođe, mora biti vidljivo istaknut datum prvog smrzavanja kako bi se vidjelo kada je takvo meso prvi put zamrznuto", navodi Vidačak.

Shodno rečenom kupci su ti koji imaju izbora. Kupiti domaće, ili kupiti ono iz uvoza, no da li je to tako?

Iz Udruženja potrošača kažu da kupci nemaju izbora jer prodavci manipulišu i prodaju čak i uvezeno zaleđeno meso kao svježe.

"Ne, nikada u trgovinama nismo vidjeli da je neki trgovac istakao da je meso već bilo zamrzavano. Nažalost, sumnje postoje a imamo i upita od potrošača o tome, ali mi to ne znamo. Odgovor na to moraju da daju državne institucije", kaže Gordana Bulić, predsjednica Udruženja "Klub potrošača" iz Tuzle.

I mljekari koji sada imaju šansu na tržištu Evrope, a i proizvođači mesa koji grcaju zbog uvoza mesa iz Evrope, sada traže od države prijeko potrebnu podršku da bi se tržišna utakmica izdržala. Kako sada stvari stoje, i postojeći podsticaji kasne, broj domaćih proizvođača se smanjio, a trend bi se mogao nastaviti.

"Ja sam sina zadržao. Završio je srednju školu i zadržao sam ga na poljoprivredi. Mislio sam praviti još jednu farmu, da imam 2.500 tovljenika, a sad imam ovu farmu sa 1.000 tovljenika koja radi sa pola kapaciteta. Znači, žao mi je omladine što će morati napuštati našu zemlju. I mi moramo sad dati našu djecu tamo nekome da idu raditi i nadničiti i tamo živjeti, jer ovdje na ovaj način se ne može živjeti", zaključuje farmer Savo Vasiljević.

XS
SM
MD
LG