Dostupni linkovi

logo-print

Izvještaj EK o Crnoj Gori: Bez napretka u borbi protiv visoke korupcije


Evropska komisija je konstatovala određeni napredak Crne Gore u oblasti reforme pravosuđa, a kao uspjeh označila i usvajanje ustavnih promjena prošle godine, te u oblasti zaštite prava LGBT zajednice. Na drugoj strani u Izvještaju o napretku je ocjenjeno da najveći problem Crne Gore predstavlja borba protiv korucije posebno ona na visokom nivou.

„Institucije nemaju proaktivan pristup kad su u pitanju navodi o korupciji, posebno za slučajeve koji uključuju visoke zvaničnike. Veliki broj istraga za prijavljene prekršaje u vezi sa korupcijom nikad ne završavaju osudom.

Preporučuju se pojačani napori u istraživanju, procesuiranju i osuđivanju u slučajevima korupcije, uključujući i korupciju na visokom nivou i sistemsku zloupotrebu službenog položaja u svrhu sticanja materijalne koristi. Saradnja između tužilaštva i policije u istražnom procesu treba da bude unaprijeđena. Efekti antikoruptivnih mjera su dosad bili ograničeni.

Korupcija i dalje preovladava u mnogim oblastima i predstavlja ozbiljan problem“, navodi se u izvještaju Komisije. Evropska komisija preporučuje uvođenje krivičnog djela za bogatstvo čije se porijeklo ne može objasniti.

U Izvještaju se, u dijelu o lokalnim izborima, navodi da su izbore obilježili navodi o zloupotrebi državnih resursa u izborne svrhe, kupovini glasova i nepravilnostima u biračkom spisku. „Svi navodi o nepravilnostima moraju biti ispitani, i gdje je neophodno, procesuirani nadležnim organima“, navodi se u Izvještaju i zaključuje - da su lokalni izbori pokazali da povjerenje javnosti u izborni sistem još nije postignuto

Komisija konstatuje da je ugrožena sloboda medija u Crnoj Gori novim slučajevima nasilja nad novinarima i napadima na imovinu medija, što i dalje ozbiljno zabrinjava, iako su pojedini slučajevi napada uspješno istraženi i procesuirani. Kad su u pitanju ratni zločini konstatuje se da nisu pokazani ozbiljni napori u suočavanju sa nekažnjivošću. Komisija zahtjeva od Crne Gore da efikasno istraži, procesuira, ispita i kazni ratne zločine u skladu sa međunarodnim standardima

Pojedini mediji su objavili mogućnost da bi, ukoliko ne bude pomaka kada je posrijedi vladavina prava, Evropska komisija mogla da aktivira takozvanu klauzulu o balansu za Crnu Goru što zapravo predstavlja "zamrzavanje" pregovaračkog procesa kada su posrijedi ostala poglavlja.

Komesar za proširenje Štefan File je, između ostalog, konstatovao da je ključni izazov taj da Građani Crne Gore zaslužuju mogućnost da se oslone na brzo, efikasno i nepristrasno pravosuđe, da žive, rade i posluju u okruženju bez korupcije i zaslužuju društvo gdje su prava ugroženih zaštićena, gdje se sloboda medija poštuje i gdje se sve optužbe, npr. u vezi sa korupcijom, ili napadi na medije i novinare, temeljno istražuju

Boris Marić: Bez napretka u ključnim oblastima

U ovogodišnjem Izvještaju, kao i u prošlogodišnjem, ponovo su pored ostalog u fokusu oblasti u kojima još nema mjerljivih rezultata a na koje u Evropskoj komisiji već godinama ukazuju. To su borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, nezavisnost sudstva, depolitizacija lokalne samouprave i sprječavanje zloupotrebe državnih resursa.

Zvanični Brisel kao problem posebno naglašava to što i dalje ne postoji nijedna presuda za korupciju na visokom nivou. Iz Ministarstva pravde su nam kazali da oni neće komentarisati zaključke iz izvještaja prije nego ga Štefan File i zvanično prezentuje.

Član Radne grupe za poglavlje 23. u pregovorima sa EU Boris Marić za RSE kaže da je osnovna poruka i ovog i svih prošlih izvještaja to da Crna Gora ne napreduje upravo u tom poglavlju koje se odnosi na ključne stvari koje muče crnogorsko društvo.

"To je borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, zloupotreba državnih resursa, potreba kriminalizacije imovine čije porijeklo se ne može dokazati. To su sve neke stvari gdje tavorimo, gdje nikako ne uspijevamo institucionalno da iskoračimo. Kada kažem institucionalno mislim ne na to normativno gdje imamo određene akte koje donosimo, već mislim na institucionalno u smislu da imamo profesionalne i nezavisne organe koji su spremni da se bore protiv kriminala i korupcije. Toga nemamo ni u naznakama", konstatuje Marić.

U izvještaju EK upozoravaju da nakon posljednjih lokalnih izbora nije poraslo povjerenje javnosti u izborni sistem, da je bilo pritužbi na neregularnosti, zloupotrebe državnih resursa, kupovinu glasova i probleme sa biračkim spiskovima.

Takve ocjene sve su glasnije, pogotovo nakon izbijanja afaere "Snimak", koja je i bila predmet pažnje EK u prošlogodišnjem izvještaju o napretku Crne Gore.

Momčilo Radulović

Momčilo Radulović

Kako su prenijeli domaći mediji, i u ovogodišnjem izvještaju može se očekivati da ta afera ponovo bude pomenuta.

Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta kaže za naš program da on ne očekuje usporavanje pregovora sa EU već akciju crnogorskih institucija, prije svega tužilaštva, kako bi u narednom periodu pokazali konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala:

„Ja ne očekujem da usporimo jer se nadam da će Vlada preduzeti konkretne aktivnosti na rješavanju problema koji su navedeni u samom izvještaju, a tiču se prije svega stanja u pravosuđa i efikasnosti provođenja istraga i, naravno, rada tužilaštva uopšte. Mislim da će izbor vrhovnog državnog tužioca biti jasan korak u tom pravcu i da se u narednim mjesecima očekuju vrlo konkretne akcije i tužilaštva i sudstva na početim procesima i naravno istovremena diplomatska inicijativa ka onim strukturama unutar EU koje su bile pokretač strožijeg pristupa prema Crnoj Gori.“

Kriminalizovati bogatstvo spornog porijekla

U poslednjem izvještaju o napretku ka Evropskoj uniji daje se i jedna vrlo konkretna preporuka – Crnoj Gori se sugeriše kriminalizovanje bogatstva spornog porijekla.

Crna Gora bi u skladu sa članom 20 konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije trebalo da razmotri kriminalizovanje bogatstva čije se porijeklo ne može dokazati, navodi se u poslednjem izvještaju o napretku Crne Gore ka EU.

Na pitanje da li u Crnoj Gori, gdje se mnogi vladajući funkcioneri često nalaze na udaru kritike da im životni stil i vrijednost imovine nijesu usklađeni sa formalno osrednjim primanjima, postoji politička volja da se izađe u susret ovakvom zahtjevu poslanik DPS-a i član odbora za antikorupciju Obrad Stanišić za naš radio kaže:

„Sve preporuke koje smo dobili moramo da shvatamo i vrlo ozbiljno i kao dobronamjerne i moramo im vrlo ozbiljno prići. To važi i za preporuku o kojoj govorite. Moramo je razmotriti kako bi je riješili i išli u susret evropskim trendovima. Na osnovu uporednih iskustava mi ćemo sigurno doći do adekvatnih rješenja“.

Mladen Bojanić, funkcioner Pozitivne Crne Gore i član Odbora za antikorupciju, kaže da je nerealno očekivati da vlast udari na samu sebe.

„Ja ne vjerujem da će tu preporuku ispoštovati. Oni će svakako napraviti neku strategiju da izgleda kao da su je prihvatili, ali naravno da od toga nema ništa jer sigurno neće sjeći granu na kojoj sjede. To se i ranije pominjalo, bilo je sličnih zahtjeva ali se vlast svaki put oglušila na njih jer bi sa usvajanjem takve preporuke oni bili prvi na udaru, tako da će uraditi sve da se to u praksi ne sprovede", smatra Bojanić.

Bivši ministar pravde, sada advokat Dragan Šoć u izjavi za naš radio kaže da je formulacija u izvještaju kojom se sugeriše kriminalizacija spornog bogatstva isuviše uopštena, tako da nije siguran šta se zapravo traži.

Dragan Šoć

Dragan Šoć

„Ja samo podsjećam da u našem krivičnom zakonodavstvu postoji čitav niz krivičnih djela koja idu u susret toj formulaciji. Nije sporno da je utaja poreza krivčno djelo, da sva imovina stečena krivičnim djelom može da se oduzme. Ako je to to onda možemo samo da govorimo o tome da je preporuka podsticaj da državni organi rade svoj posao malo bolje nego do sada", navodi Šoć.

Ako preporuka podrazumijeva neka nova rješenja, kaže Šoć, onda bi trebalo biti oprezan...

„U smislu da iz takve formulacije može proisteći zaključak da bi se svako mogao naći na udaru, da objašnjava kako je stekao nešto, da se dođe do situacije da pretpostavka nevinosti ne važi nego da postoji pretpostavka krivice bar za određena krivična djela. Takođe mi je prilično nejasno šta se podrazumijeva pod pojmom bogatstva jer u različitim zajednicama taj pojam doživljavamo različito, tako da bi to trebalo kvantifikovati na neki način“, smatra Šoć.

  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG