Izumiranje knjige u BiH: Mladi se okreću internetu

Svjetski dan knjige i autorskih prava bio je povod da se vrata Zemaljskog muzeja BiH, barem nakratko, otvore kako bi predstavnici Kulturnog foruma BiH ovoj najstarijoj kulturnoj instituciju uručili knjige. Bila je to i prilika da se još jednom podsjeti da živimo u vremenu podijeljene književnosti, nacionalnog pristupa odabiru obaveznih autora u školama, mahom neintersantnih djeci, i sistematskog urušavanja kulture uopšte. Stoga i ne čudi da i zbog toga mladi u BiH radije biraju društvene mreže nego zanimljivo štivo.

Zadovoljstvo čitanja knjiga mladi u BiH danas su zamijenili internetom i društvenim mrežama. To potvrđuju i odgovori mladih Sarajlija.



U bh. društvu knjiga je marginalizirana, ali to ne čudi književnicu Tanju Stupar Trifunović. Ona smatra da živimo u vremenu materijalne i duhovne krize:

„Naravno da se kriza prelijeva i na knjigu i književnost, i to možda najintenzivnije. Imamo problem da ako je materijalni život loš, kao što jeste, da ljudi rjeđe posežu da kupe knjigu.“

Namir Ibrahimović, profesor jezika bh. naroda, kaže da mladi u BiH ipak čitaju - ali ne knjige, već sadržaje koje objavljuju internet portali. Radije, također, prate svjetske trendove nego što čitaju knjige domaćih autora.

„Kod nas se razvio neki oblik dječije književnosti, nekakav zastarjeli oblik razumijevanja književnog djela i čak zastarjeli oblik razumjevanja šta bi djecu zanimalo i šta bi čitala, tako da se dječija književnost, književnost namijenjena učenicima svodi na prodaju nekakvih primjeraka i koristi autorima i izdavačkim kućama da bi, prije svega, zaradili novac i živjeli od onoga što su napisali, pri čemu ti njihov radovi nisu imali priliku proći bilo kakvu kritiku“, navodi Ibrahimović.

Slično misli i bh. književnica Ferida Duraković.

„Moja iskustva kao osobe koja piše i za djecu govore da smo mi dosadni našoj djeci. Naša književnost se zaustavila negdje između rata i nacionalnog identiteta. Moja iskustva govore da nam se čak i književnost podijelila u tri tora, da čak i loši pisci, ako su ’naši’, prolaze bolje nego ’njihovi’. Politička realnost nam se dokazuje, i mene demantuje, da postoje nacionalne književnosti koje su jače od književnosti BiH“, kaže Duraković.

Udar na znanje i obrazovanje

S druge strane, bh. izdavači bore se da nađu svoje mjestu na regionalnom tržištu. Ali, ipak razumiju zašto se knjige u posljednje vrijeme slabije prodaju.

„Ljudi su zainteresovani, ali s obzirom na kompletnu situaciju nisu u mogućnosti sebi priuštiti ono što žele – knjiga je danas jedan od većih luksuza“, kaže Alma Palalija iz izdavačke kuće Konektum iz Sarajeva.

Prema mišljenju Ibrahima Spahića, iz Kulturnog foruma, u BiH se sistemski uništava kultura.

„Ne uništava se to bilo šta, nego se uništava knjiga - dakle, direktan udar na znanje, na obrazovanje, na kreativnost, na autorsko djelo, dirketan udar na širenje misije knjige koja treba da bude takva da svi izdavači, knjižari treba da učine knjigu dostupnom cijenom čitaocima. Kakao ćemo biti dostupni cijenom kad je naš PDV 17 posto? Kako ćemo biti dostupni na širem tržištu kad zemlje u našem okruženju imaju stope koje su 17 puta, ili tri ili dva puta manje nego u BiH? Ako jedno društvo ne vodi računa o tome da mu jedna industrija kreativna, kulturna, u ovom slučaju izdavačka ne bude konkurentna u odnosu na susjede, na jezička područja, onda s pravom možete reći da se sistemski uništava nešto što je zajednička vrijednost i što je vrijednost svakog autora ponaosob“, zaključuje Spahić.

U Nacionalnoj biblioteci BiH - u kojoj su objektivno teški uslovi rada jer novca nedostaje i za nabavku knjiga i za plate uposlenih - kažu da ipak interesovanje čitatelja ne jenjava.

„Imamo dovoljno korisnika koji obilaze Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku i koriste ono što imamo u našim kolekcijama. Mi smo ponosni da im možemo dati i ono što je sačuvano, i ono što imamo u fondovima koje obnavljamo kroz obavezni primjerak i određene poklone itd. Nema nabavke novih knjiga u smislu kupovine“, naveo je direktor Ismet Ovčina.

Svrha Svjetskog dana knjige je da ljudi otkriju ili pak ponovo ožive zadovoljstvo čitanja. Međutim, u BiH kulturne institucije bore se za opstanak, zbog čega su svi oštećeni - a najviše kulturno nasljeđe BiH.