Dostupni linkovi

logo-print

Izraelsko - iranski Jevreji: Negdje između


Jevrejsko groblje u Teheranu, 2011.

Jevrejsko groblje u Teheranu, 2011.

Piše: Beth Ryder za BBC, prevela: Biljana Jovićević

Prema službenim procjenama, oko 250.000 Jevreja iranskog porijekla živi u Izraelu, većina njih u gradu Holon, malo izvan Tel Aviva. Kako se osjećaju, pritisnuti prijetnjom da bi Izrael mogao napasti Iran zbog njegovog spornog nulernog programa, tema je kojom se bavio BBC.

Uri Nisani gotovo da nema ni najmanju želju da se vrati u zemlju svog rođenja.

“Doselio sam se ovdje 1959.i nikad se nijesam vratio. Ja sam rođen u Iranu, ali ja se osjećam kao Izraelac“, kaže Uri.

Sada u svojim 60-im, Uri pomaže u vođenju jedne od tri sinagoge u Holonu, koje uglavnom posjećuju Jevreji iranskog porijekla, a razgovorima u toj zajednici dominira jedna tema: “ratni bubnjevi”

“Mi volimo narod Irana, ali ne volimo režim“, kaže Uri.

“Niko ne želi rat, ali ako se dogodi vojna akcija, ja ću je podržati“, dodaje.

Na talasima uživo

U predgrađu Holona, u jednom šoping centru, Parviz Barhourder radi u radio stanici čiji se cjelodnevni program emituje na njegovom maternjem - persijskom jeziku.

Svakog dana u sedmici iranska poezija, muzika i politika može se čuti direktno sa talasa Radio RadisIN, ali primarni cilj stanice je zagovarati mir.

“Kroz istoriju, sve dok aktuelni režim nije došao na vlast, postojali su konstantno dobri odnosi između Irana i Izraela. Cilj naše radio stanice je obnavljanje tih odnosa“, objašnjava Parviz.

Otkako je radio stanica počela sa radom prije tri godine, tim od 38 iransko-izraelskih volontera održava RadisIN prenos programa preko interneta, kabla i satelita velikom domaćem i stranom auditorijumu na persijskom jeziku. U kontakt programu radio stanice, putem sms poruka i e-mailova sa slušaocima u Iranu, jedna od najčešćih tema, prema riječima Parviza, jeste uticaj koji sankcije Zapada imaju na Iran.

Jevreji u Teheranu, ilustracija

Jevreji u Teheranu, ilustracija

“Ljudi govore o svojim strahovima zbog aktuelne situacije, o tome kako pokušavaju da naprave zalihe hrane i ostalih neophodnih stvari za preživljavanje u svojim domovima“.

Parviz je zabrinut kakav bi uticaj izraelska vojna akcija mogla imati na njegove prijatelje Jevreje koji su ostali u Iranu.

“Zabrinut sam za njih. Ako se bilo šta dogodi režim će ih uzeti kao taoce“, objašnjava Parviz Barhourder, koji procjenjuje da njegova radio stanica ima oko 6.000 slušalaca u Iranu.

Iran je dom za najveću jevrejsku zajednicu na Bliskom istoku van Izraela. Broj se smanjio od uspostavljanja Izraela 1948. i revolucije koja je uslijedila nakon zbacivanja šaha Reze Pahlavija sa vlasti 1979., ali kako se procjenjuje, oko 25.000 Jevreja još uvjek živi u Iranu.

“Moramo ubijediti aktuleni režim u Teheranu da odustanu od svog atomskog projekta i postanu normalna država“, kaže Parviz.

“Čim im pođe za rukom da naprave atomsku bombu, počeće treći svjetski rat", strahuje.

Parviz kaže da ne želi da vidi rat u svojoj rodnoj zemlji, ali – kao i mnogi u ovoj zajednici – on će bez odlaganja podržati vojnu intervenciju kao posljednju opciju.

“Ako se bude biralo između čekića i nakovnja, šta ćemo odabrati? Prilike da se nešto promijeni sve su manje i manje izgledne svakog dana“, dodaje.

Centar zajednice

Nedaleko od radijskog studija je Beit Koresh Centar za iransku populaciju u Halonu koji je zatvoren i nedovršen. U njemu postoji persijska biblioteka, ali knjige su dostupne samo kada je zgrada otvorena, a to je veoma rijetko.

Posmatrajući taj centar izvana, Kemal Penhasi, urednik jedinog izraelskog magazina na persijskom jeziku Šahjad - sjeća se uloge koju je taj Centar imao u njegovom životu kada je stigao u Holon, kao 16-ogodišnjak, 1979. godine.

“Centar je tada izgledao tako lijepo, dolazili bismo tu svake sedmice – bio je zaista veoma važan", kaže Kemal Penhasi.

Najvažnija jevrejska sinagoga u Iranu

Najvažnija jevrejska sinagoga u Iranu

Ali kako su Iranci bivali sve više integrisani u izraelsko društvo, mnoge mlade generacije izgubile su interesovanje – ni zajednica se više ne okuplja oko Centra, pojašanjava Kemal.

“Svaki Iranac u Holonu zna za Beit Koresh –da smo jedinstveni mogli bismo završiti projekat “, kaže i dodaje ”ali mi smo imućni ljudi i svako želi biti menadžer".

Danas su iranski Izraelci integrisani u jednu ekonomski veoma uspješnu grupu. Šaul Mofaz, novoizabrani lider opzicione Kadima partije, je rođeni Iranac, na primjer.

Izgradnja Beit Koresha počela je prije 30 godina uz finasijsku pomoć iranskog šaha - u vrijeme kada su odnosi prozapadnog Irana i Izraela bili veoma bliski. U današnje vrijeme, pak, nezakonito je da bilo ko sa izraelskim pasošem posjeti Iran. Kemal čezne da vidi uklanjanje postojećeg režima u Teheranu, ali misli da je najlogičniji put da se to dogodi - promjenama koje dolaze iznutra.

“Iranski narod, naročito mladi, sposobni su da donesu političke promjene, kao što smo vidjeli nakon predsjedničkih izbora 2009. Mi i Zapad treba da budemo spremni da uskočimo sa finasijskom, logističkom, informacionom i medijskom podrškom", kaže Kamal.

Iranski korijeni

Pored redakcije magazina, u maloj radnji na uglu glavne ulice u Holonu, Kemalova 22-godišnja bratična Roza Penhasi kaže da je veoma zabrinuta za iranske civile.

“Bojim se za studente kao što sam ja u Iranu. Ovdje u Izraelu slobodni smo da kažemo sve što želimo, ali znam da su oni u Teheranu uplašeni.“

Iako je rođena u Izraelu, Roza je naučila prvo persijski kod kuće, prije nego što je počela govoriti hebrejski, i još uvjek pokušava da održava veze sa zemljom svojih roditelja.

“Ranije sam bila u prilici da razgovaram sa osobama mojih godina u Teheranu preko interneta i socijalnih mreža, ali je sada iranska vlada to blokirala i uspostavljanje kontakata postalo je izuzetno teško“, kaže.

Njen interes za Iran je neobičan među njenim vršnjacima.

“Kada sam kući sa roditeljima, djedovima i bakama, osjećam se kao 100 % Iranka, ali kada sam vani sa prijateljima, ja sam Izraelka", navodi Roza.

“Većina pripadnika druge generacije Iranaca zaboravili su svoje korijene“, kaže Roza.

Važno je, prema njenom mišljenju, da ljudi znaju da prave razliku između iranskog naroda i režima.

”Civili u Iranu nijesu kao vlast i mi se moramo postarati da oni znaju da ih Izraelci vole i podržavaju“, navodi.

Roza se nada da će jednog dana posjetiti Teheran, da vidi porodičnu kuću u Amir Abadu o kojoj je čula tako mnogo priča, ali imajući u vidu današnju situaciju ta opcija za sada ne dolazi u obzir.
XS
SM
MD
LG