Dostupni linkovi

logo-print

Izmjene Ustava BiH: NVO apel SAD-u i Evropskom parlamentu


Ustavi BiH, sabrano, ilustracija

Ustavi BiH, sabrano, ilustracija

Koalicija nevladinih organizacija u BiH obratila se Kongresu SAD-a i Evropskom parlamentu s apelom: „Pomozite da spriječimo usvajanje prijedloga SDP-HDZ o ustavnim promjenama, odnosno o provođenju presude Sejdić - Finci.”

Predstavnici nevladinih organizacija u BiH navode se da su ustavni amandmani koje su predložile dvije partije - SDP i HDZ duboko diskriminatorski, te da su u potpunoj suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

To se posebno odnosi na tzv. “vrijednost glasa” koja bi se uvela usvajanjem amandmana, što bi dalo manju vrijednost svima koji se ne izjašnjavaju kao jedan od tri konstitutivna naroda.

„Glavne primjedbe su da u samom prijedlogu stoje stvari koje uopšte nemaju veze sa presudom Sejdić-Finci, koje su krajnje diskriminatorne i koje uvode, možemo slobodno reći, jednu vrstu aparthejda u BiH. One govore o vrijednosti glasa, odnosno formiranju domova naroda, posebno u Federaciji, gdje se zapravo na različit način vrednuju glasovi različitih ljudi, odnosno gdje bi oni bili različito vrednovani na osnovu njihove etničke pripadnosti. Svi oni koji nisu pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda bi patili budući da bi, zavisno od toga da li se glas broji na državnom nivou ili entitetskom, bili sedmine ili sedam sedamnaestina glasa u odnosu na onoga ko je pripadnik konstitutivnih naroda“, kaže Darko Brkan iz Udruženja građana “Zašto ne“.

Jakob Finci, podnosilac tužbe Evropskom sudu za ljudska prava, kaže da je prijedlog veoma komplikovan i nije jasno kako će se on u stvarnom životu realizovati.

Jakob Finci

Jakob Finci

„S druge strane, samo rješenje koje su predložili SDP i HDZ ne daje odgovor na implementaciju presude Sjedić i Finci. Sud je presudio samo da svi građani moraju biti u mogućnosti da se kandiduju, a ne da moraju biti izabrani, ne da moramo imati četiri člana Predsjedništva ili nešto slično. Sigurno je da je ova reakcija nevladinih organizacija sasvim primjerena i da je upravo to ono što civilno društvo treba da radi. Koliko će imati odjeka, to je drugo pitanje, jer čini mi se da bi bilo daleko važnije da se kada se BiH bude pojavila u septembru i oktobru u Ženevi pred Komisijom za ljudska prava da obrazloži stanje ljudskih prava u BiH, da se tu nevladin sektor pojavi sa tzv. shadow reportom, izvještajem druge strane, i da objasni kakva je ustvari ovdje politička situacija, sa našim strankama gdje se ne zna ko je na vlasti a ko je u opoziciji, da li vlada neka šestorka ili neka druga sedmorka, i uopšte ko je taj koga treba slušati i koga se pita“, kaže Jakob Finci.

„Prijedlog SDP-a i HDZ-a samo površno, znači na prvi pogled zahvata presudu Sejdić-Finci i time ne daje realno jednake šanse da manjine učestvuju u političkom životu BiH. Smatramo da, umjesto da težimo građanskom društvu, danas, nakon 20 godina od rata, oni produbljuju etničku politiku i etničko raslojavanje koje je, pored ekonomske krize, jedan od osnovnih razloga nerazvitka našeg društva“, navodi predsjednica nevladine organizacije “Oštra nula” Banja Luka Dražana Lepir.

Avgust nerealan rok

Na drugoj strani je pitanje da li će bh. lideri uopšte ispoštovati prvi utvrđeni rok iz tzv. Mape puta, koju su prihvatili 27. juna ove godine u Briselu. Tim dokumentom je definisano da se do 31. augusta pripremi prijedlog izmjena Ustava BiH, koji bi bio upućen Parlamentu.

Sasvim jasan je član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, koji je ovih dana izjavio:

Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović podsjeća da se izmjene Ustava dogovaraju godinama i da rješenje nije blizu.

„To je potpuno nerealno - jer ono što su lideri političkih partija dogovorili da će do kraja avgusta završiti sve oko odluke Suda u Strazburu, kad nismo nekoliko godina uspjeli da uskladimo Ustav i na različitim smo pozicijama kao što smo bili i prije nekoliko godina. Također je nerealno bilo da ti isti lideri političkih partija, potpomognuti sa nosiocima izvršne vlasti BiH zajedno sa komesarom za proširenje u EU, kažu da će to uraditi do septembra. Dakle, nije realno.“

Koalicija nevladinih organizacija izražava zabrinutost zbog mogućnosti da Evropska unija, u želji da zabilježi bilo kakav progres Bosne i Hercegovine, nekritički podrži prijedlog SDP i HDZ-a. Sudeći prema izjavi Doris Pack, izvjestiteljice za BiH Evropskog parlamenta, teško da će evropske institucije Bosni i Hercegovini progledati kroz prste:

„Slučaj Sejdić-Finci je veoma važan jer su u pitanju ljudska prava, a ona moraju bti poštovana u BiH kao i u ostatku Evrope. Nađite izlaz iz ovoga i nemojte nas pitati da to učinimo za vas. Mi to ne možemo. Uradite to za vaše građane“, poručila je Doris Pack.

Vrijeme je godišnjih odmora, ali i procjenjivanja koje bi reakcije glasača na jesenjim lokalnim izborima mogli izazvati ustavni amandmani. Stoga je teško očekivati da se pojavi još neki, uslovno rečeno, ozbiljan prijedlog ustavnih promjena.

Također, ne treba zaboraviti da bh. politički lideri već dvije i po godine nastoje svim silama zaobići proveđenje presude u slučaju Sejdić-Finci. Zato evropski poslanik Jelko Kacin za njih, kao za parlamentarce i članove vlada na svim nivoima, kaže da su:

„Na neki način ukrcani na svoje podmornice i svi plove pod vodom. Samo kad dođu na površinu, kad izađu iz tog broda, odjednom vide da je gore nebo plavo i da moraju raspravljati o horizontu, a ne o dubini.“

PIsmo Kongresu SAD-a i Evropskom parlamentu potpisali su:

Dervo Sejdić
Jakob Finci
Kali Sara – Romski informativni centar (Sarajevo)
UG Zašto ne (Sarajevo)
ACIPS (Sarajevo)
Forum građana Tuzla
Sarajevski otvoreni centar
OKC Abrašević (Mostar)
Pravni institut u BiH (Sarajevo)
Oštra nula (Banja Luka)
Euro Rom (Tuzla)
Inicijativa mladih za ljudska prava (Sarajevo)
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA (Sarajevo)
Akcija građana (Sarajevo)
UNSA GETO (Banja Luka)
REVOLT (Tuzla)
Fondacija Ekipa (Sarajevo)
Evropski istraživački centar (Sarajevo)
Fondacija CURE (Sarajevo)
Fondacija za kreativni razvoj (Sarajevo)
XS
SM
MD
LG