Dostupni linkovi

logo-print

Izložba o popisu stanovništva 1910. godine u Sarajevu


Povodom obilježavanja Dana arhiva i arhivske službe u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu je otvorena izložba „Popis stanovništva Sarajeva 1910.“. Iako proveden prije 102 godine, to je najdetaljniji popis obavljen u Sarajevu i cijeloj zemlji u odnosu na prethodne. Autori izložbe ističu da bi njegova metodologija mogla poslužiti kao model za prvi poslijeratni popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, planiran za april 2013. godine.

Tokom austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini provedena su četiri popisa stanovništva (1879., 1885., 1895. i 1910.), svaki naredni sadržajniji. Onaj posljednji daje uvid u brojnost, spolnu i starosnu strukturu stanovništva, bračno stanje, vjersku pripadnost, kao i pismenost, zvanje, državnu pripadnost, maternji jezik, čak i podatke o tjelesnim manama.

Na izložbi je predstavljen i dokument koji pokazuje preliminarne troškove popisa stanovništva. Za potrebe sarajevskog popisa austrougarska vlada je izdvojila oko 450.000 tadašnjih kruna.

„I za vrijeme Austro-Ugarske monarhije Bosna i Hercegovina nije imala Zakon o popisu, što se može povezati i sa sadašnjim momentom. Međutim, konačno smo dobili taj zakon, pa bi se i popis trebao provesti. Ali, pošto se tada popis radio u cijeloj Austro-Ugarskoj monarhiji, nije se željela izostaviti ni BiH kao važna pokrajina. Budući da se popis iz 1910. radio u cijeloj Evropi, pa i u svijetu, provodio se po najsavremenijim standardima ondašnjeg vremena“, ističe za RSE arhivistkinja Almira Alibašić Fideler.

Popis stanovništva iz 1910. obuhvatio je istovremeno i popis stoke. Arhivista i jedan od autora izložbe Fuad Ohranović kaže:

„Trebamo imati u vidu vrijeme u kojem je taj popis rađen. Nije bilo nacionalnog izjašnjavanja, već su građani Bosne i Hercegovine bili popisivani kao 'bosansko-hercegovački zemaljski pripadnici'. Ovaj popis nam daje informaciju čime su se bavili bh. stanovnici. Također, pruža nam podatke i o životnom standardu. Najviše su se bavili zanatima. Budući da je to i vrijeme industrijalizacije, bilježi se izvjestan broj radnika u fabrikama.“

Sarajevo je tada imalo 51.919 žitelja, pojašnjava Ohranović:

„U popisnoj listi je i rubrika koliko dotična osoba posjeduje zemlje, odnosno koliko ima čifluka. Upisivane su i neke plemićke titule, naprimjer begovi. Popisne liste takvih ljudi bile su pisane boljim rukopisom, a pojedine i krasnopisom, nego kada su u pitanju popisne liste ostalih slojeva stanovništva. Na izložbi imamo i popisnu listu jednog viteza iz porodice Kokotović koja nam otkriva da je on bio na višoj društvenoj ljestvici u odnosu na ostalo stanovništvo.“

Za popis su pripremljeni posebni štampani obrasci, tzv. kućni listovi (A, B, C, D, E). U Sarajevu, Bihaću, Tuzli, Mostaru, Banjoj Luci i Travniku koristio se obrazac B. Ovaj dokument je na prvoj strani imao rubrike za upisivanje prilika stanovanja. Inače, kućni list se sastojao od 36 rubrika gdje su se bilježili podaci o stanovništvu, a popis se provodio po mahalama, kućama, stanovima i domaćinstvima.

„Popisne komisije bile su najdirektnije zadužene za popis. Njihovi članovi su išli od kuće do kuće i popisivali ljude. Članovi komisije bili su pažljivo odabrani, uglavnom iz reda pismenijih građana. Trebali su imati i lijep rukopis, što je bilo jako bitno. Prije samog popisa izdat je proglas stanovništvu u kojem se ono poziva da na najbolji način sudjeluje u popisu, bez bilo kakve bojazni od eventualne zloupotrebe podataka“, kaže jedna od autora izložbe Almira Alibašić Fideler.

Sarajevo je prema administrativnoj podjeli iz 1883. predstavljalo područje sa posebnim statutom. Grad je bio podijeljen na sedam gradskih kotara: Čaršija, Koševo, Bjelave, Kovači, Grad (Kastel), Hrvatin i Bistrik – Čobanija.

„I taj teritorij je obuhvaćao područje od današnje općine Stari Grad, odnosno od područja Kozije ćuprije, pa skoro do Pofalića. Ovaj teritorij grada imao je 51.919 stanovnika, a sarajevska oblast je imala oko 288.061 stanovnika“, navodi Alibašić Fideler.

Slika sarajevskog stanovništva prema popisu iz 1910. jeste da je 'bosanskohercegovačke zemaljske pripadnike' činilo 33.573 ljudi, Austrijanaca 8.595, pripadnika Ugarske 8.191, a stranaca 1.560.

Historijski arhiv Sarajevo posjeduje fond u obliku kućnih popisnih listi koje su se prije jednog vijeka koristile za popis stanovništva Bosne i Hercegovine. Ali, građa iz perioda sva četiri popisa nije kompletna. Međutim, sve spise vrijedilo bi sačuvati.

„Zgrada depoa Historijskog arhiva Sarajevo je u prilično lošem stanju. Mi arhivisti se trudimo da građu čuvamo i da je sređujemo kako bi ona na što bolji način bila dostupna istraživačima i svim zainteresovanim ljudima. Ali, što bi se reklo, u kakvim je uvjetima sada, ona je poprilično očuvana“, zaključuje Fuad Ohranović.

Ni jednovjekovna starost ondašnjeg popisa ne može narušiti njegovu preciznost. Naprotiv, način na koji su se popisivali ljudi i sam kvalitet obrasca mogli bi se iskoristiti i za predstojeći popis stanovništva u Bosni i Hercegovini, najavljen iduće godine.
  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG