Dostupni linkovi

logo-print
Da li je Mostar bio uređeniji i funkcionalniji u vrijeme uprave Austro-Ugarske Monarhije u BiH? Mnogi Mostarci su uvjereni da jeste, nakon što je u utorak uveče u zgradi Gradske vijećnice, sagrađenoj baš u austrougarsko vrijeme, otvorena izložba starih fotografija tog grada, koje prikazuju Mostar u periodu između 1880. i 1980. godine. I dok je opća ocjena da je Mostar u to vrijeme bio evropski grad, na njegovu današnju, podijeljenu stvarnost podsjetili su, u vrijeme otvaranja izložbe, mladi demonstranti - inspirirani protestima za JMBG - koji traže da se okonča hipokrizija i konačno riješi višedecenijska politička kriza u tom gradu.

Džamije, crkve, stare građevine osmanskog i austrougarskog perioda, prvi automobili, željeznica, hoteli, zgrade iz perioda socijalističke Jugoslavije... sve to se može vidjeti na oko 130 fotografija izložbe pod nazivom “Mostar - muzej sjećanja”, koja je u organizaciji mostarske Matice hrvatske otvorena u zgradi Gradske vijećnice.

Šta je glavna poruka izložbe govori njen autor Branimir Martinac iz mostarske galerije “Martino”:

„Kad gledate samo izraze lica tih ljudi bna slikama, vidjećete da su neopterećeni, nemate tereta na licima tih ljudi. Smisao svega je bio da pokažemo da je Mostar nekad funkcionirao kako treba i da je bio urbana, lijepa sredina.“

Izložba je kod Mostaraca pobudila sjećanja na neka prošla, očito bolja vremena. Kažu da su to bila vremena u kojima je Mostar išao u korak sa svjetskim umjetničkim i modnim trendovima, kada je grad bio dom umjetnika svjetskog renomea. Nakon pregledane izložbe, evo šta su nam neki od njih rekli:


Izložbu neki smatraju izuzetno značajnom za trenutak u kojem Mostar sada živi, kao podijeljeni grad, sa još svježim ranama iz proteklog rata.

„Iz izloženih fotografija vidimo što je ovaj grad bio sve do posljednjeg desetljeća prošlog stoljeća, ali istovremeno možemo vidjeti kakvu je tragediju doživio, kako je uništeno, devastirano i razoreno njegovo najurbanije središte“, kaže predsjednik Matice hrvatske Mostar Josip Muselimović.

Zagrebački dramski umjetnik Goran Matović, inače rođeni Mostarac, smatra da, uprkos svemu, Mostar i danas ima nade, ali ako će biti mjesto susreta:

„Inače, taj grad danas živi nakon svoje smrti, ali nakon smrti može biti života u ovome gradu - ako bude susreta, ako bude ljudi, ako se oslobodi kreativna energija koja zna pružiti ruku onome drugom. Onaj drugi je važan. Onaj drugi je naše ogledalo.“

Na surovu stvarnost Mostara, koji se nalazi u dubokoj političkoj i finansijskoj krizi, podsjetili su pred zgradom Gradske vijećnice mladi aktivisti, koji su zadnjih dana učestvovali u nizu protesta povodom nedonošenja zakona o jedinstvenom matičnom broju. Oni su još jednom ukazali na to da su u zgradu Gradske vijećnice Mostara – inače sagrađenu u austrougarsko vrijeme, koja je do posljednjeg rata služila kao osnovna škola - uloženi milioni maraka, ali da ona ipak još zjapi prazna zbog svađa među najjačim hrvatskim i bošnjačkim strankama, što je bio razlog i da se jedino u Mostaru prošle godine ne održe lokalni izbori.

Podsjetimo, Mostar još nije dobio nova izborna pravila nakon što je Ustavni sud BiH još prije više od dvije i po godine poništio ona koja je 2004. godine sa Statutom nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown. Hrvatske stranke traže da i u Mostaru važi princip “jedan čovjek - jedan glas”, a bošnjačke da se grad uredi u više općina kako bi se zaštitio od ratom stečene hrvatske većine.

Evo šta su neki od demonstranata poručili političarima i visokom predstavniku Valentinu Inzku:


Sam visoki predstavnik Valentin Inzko - koji je još kao student 1967. godine boravio u Mostaru - podsjeća da je njegov ured održao preko 100 sastanaka sa ključnim hrvatskim i bošnjačkim strankama u tom gradu:

„Mi ćemo dati mostarskom procesu još jednu šansu, ali ne možemo vječito, pošto građani imaju pravo da biraju, da budu izabrani. Osnovno pravo svakog građanina je demokratsko pravo izbora.“

Inzko je još rekao da su svi prijedlozi stranaka za Mostar na stolu, da su rješenja moguća, ali je istakao da ne treba oduzimati odgovornost od domaćih političara.
  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG