Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, u intervjuu za RSE kaže kako Dejtonski sporazum treba mijenjati, a posebnu šansu za to vidi u približavanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Predavanje Milorada Dodika na beogradskom Pravnom fakultetu, u kojem Republiku Srpsku naziva državom i najavljuje raspisivanje referenduma, Izetbegović ocjenjuje kao predizborni trik, navodeći kako unutrašnji, ali ni vanjski faktori to ne bi dozvolili, uključujući i susjednu Srbiju.
Izbetbegović: Dejton je zaustavio razaranje, i fizičko, a i te neke multietničke matrice, duha Bosne i Hercegovine. Vjerovatno se u tom času nije moglo nešto bolje i efikasnije napraviti, a s vremenom se pokazalo da je Dejton ugradio niz nepotrebnih mogućnosti kočenja. Dejton je spasio život pacijentu, ali taj pacijent ne može da živi ako se ne napravi niz operacija poslije toga. Niz operacija je i urađen – napravljeno je 60 državnih institucija. Taj proces se treba nastaviti. On će ustvari biti efikasno pokrenut kada počnu pregovori s Evropskom unijom. Tu vidim izlaz.
Izbetbegović: To se može uraditi samo nasilno. Referendum o zajedničkoj budućnosti, zajedničkoj teritoriji mogu obaviti samo svi građani Bosne i Hercegovine. To ne može raditi jedan entitet ili jedan dio Bosne i Hercegovine. Mogu se upustiti u nasilje ako krenu tim putem. Nikad se, po meni, jedna Tomašica – preko hiljadu leševa tamo ima, nikad jedna Srebrenica, nikad jedan Keraterm, Manjača, sva ta mjesta patnje, a na teritoriju Bosne i Hercegovine koji se zove Republika Srpska ima preko šest stotina takvih sličnih ili manjih masovnih grobnica – to se ne može odvojiti od Bosne i Hercegovine na miran način.
Onaj ko to pokuša da uradi, krenuće u antidejtonske djelatnosti, krenuće u ugrožavanje integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine i suočiće se sa garantorima Dejtonskog sporazuma, sa svim institucijama i mehanizmima koji brane suverenitet ove zemlje, a prije svega s jednim veoma jakim patriotskim blokom u Bosni i Hercegovini. Bosnu i Hercegovinu nisu uspjeli da pocijepaju 1992. godine kada je međunarodna zajednica bila veoma neodlučna. Danas nemate spremnosti u regionu da se podrže takve avanture. Svi žele smiraj, pa i Srbija. Mislim da su to samo predizborne floskule koje pomalo panično ponavljaju.
Izbetbegović: U ovih 50 dana, od 1. oktobra kad su počeli pregovori pa do sada, mislim da je napravljen najveći u pronalaženju svima prihvatljivog modela. Zadovoljne su stranke koje podržavaju Bošnjaci, sa rješenjem su zadovoljne stranke koje dolaze iz RS-a, i mislim da bi trebale biti zadovoljne i stranke koje predstavljaju Hrvate, jer ovaj model izlazi ususret njihovim zahtjevima i rješava neke njihove frustracije, pa i na prethodna dva izborna ciklusa.
Izbetbegović: Razočaran sam onim što su ponudile socijaldemokratske stranke. Nacionalne stranke su bile optužene kao sav problem Bosne i Hercegovine, i dobili smo na prošlim izborima dvije socijaldemokratske stranke koje su nas dovele u ovo stanje u kojem sada jesmo. Stanje je onako kako ga je opisao gospodin Incko i ne trebamo se ljutiti na njega. Ne možete se ljutiti na ogledalo koje vam kaže da vam nije lijepo lice.
Izbetbegović: To je, možda, najbolji dio priče. Dolaze smirujući impulsi i iz Zagreba i iz Beograda. Mogu reći da sam tu zadovoljan i sa onim što sam ja sa svoje strane doprinijeo da to bude ovako. Naročito sa jednim obrtom kojem smo svjedočili prošle godine u Srbiji. Imali smo loše poruke gospodina Nikolića, ovakve kao i Dodikove, da imaju dvije srpske države na Balkanu, i onda jedan obrat. Možemo govoriti o jednoj sazreloj ekipi lidera u Srbiji koja na pravi način tumači i artikulira interese Srba, a pravi način je da se prizna suverenitet Bosne i Hercegovine, da se stvore još korektniji odnosi sa Bosnom i Hercegovinom i sa svim susjedima, a ne da se prave problemi.
Izbetbegović: Mislim da jedno pretjerano nepovjerenje u odnosu na Tursku postoji. Šta to Turska negativno može uraditi u regionu? Ne vidim u ovom času, zaista, razlog za jedan ovakav, pomalo, animozitet, nepovjerenje i prema Turcima i, općenito, predstavnicima islamskih zemalja. Mi imamo najrestriktivniji vizni režim u regionu. Milion Arapa ode u Češku i ostavi neku milijardu maraka, Srbija se satire da privuče arapske investitore i uspijeva u tome, a mi ih faktički odbijamo. Sve su to budalaštine koje odmiču Bosnu i Hercegovinu od ekonomskog oporavka.
RSE: U četvrtak, 21. novembra, se navršava 18 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prvi predsjedavajući Predsjedništva BiH, rahmetli Alija Izetbegović rekao je nakon što ga je potpisao: „To nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata“. Kako Vi gledate Dejton, 18 godina prije, i danas?
Izbetbegović: Dejton je zaustavio razaranje, i fizičko, a i te neke multietničke matrice, duha Bosne i Hercegovine. Vjerovatno se u tom času nije moglo nešto bolje i efikasnije napraviti, a s vremenom se pokazalo da je Dejton ugradio niz nepotrebnih mogućnosti kočenja. Dejton je spasio život pacijentu, ali taj pacijent ne može da živi ako se ne napravi niz operacija poslije toga. Niz operacija je i urađen – napravljeno je 60 državnih institucija. Taj proces se treba nastaviti. On će ustvari biti efikasno pokrenut kada počnu pregovori s Evropskom unijom. Tu vidim izlaz.
RSE: Koliko će to biti moguće s obzirom da postoje negiranja Bosne i Hercegovine? Konkretno, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u utorak je na jednom predavanju u Beogradu rekao kako je Republika Srpska država i kako će kad-tad tamo biti održan referendum.
Izbetbegović: To se može uraditi samo nasilno. Referendum o zajedničkoj budućnosti, zajedničkoj teritoriji mogu obaviti samo svi građani Bosne i Hercegovine. To ne može raditi jedan entitet ili jedan dio Bosne i Hercegovine. Mogu se upustiti u nasilje ako krenu tim putem. Nikad se, po meni, jedna Tomašica – preko hiljadu leševa tamo ima, nikad jedna Srebrenica, nikad jedan Keraterm, Manjača, sva ta mjesta patnje, a na teritoriju Bosne i Hercegovine koji se zove Republika Srpska ima preko šest stotina takvih sličnih ili manjih masovnih grobnica – to se ne može odvojiti od Bosne i Hercegovine na miran način.
Onaj ko to pokuša da uradi, krenuće u antidejtonske djelatnosti, krenuće u ugrožavanje integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine i suočiće se sa garantorima Dejtonskog sporazuma, sa svim institucijama i mehanizmima koji brane suverenitet ove zemlje, a prije svega s jednim veoma jakim patriotskim blokom u Bosni i Hercegovini. Bosnu i Hercegovinu nisu uspjeli da pocijepaju 1992. godine kada je međunarodna zajednica bila veoma neodlučna. Danas nemate spremnosti u regionu da se podrže takve avanture. Svi žele smiraj, pa i Srbija. Mislim da su to samo predizborne floskule koje pomalo panično ponavljaju.
RSE: Pomenuli ste da Dejtonski sporazum treba mijenjati. Jedna od promjena bi trebala biti provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Vi ste jedan od pregovarača. Šta je problem, gospodine Izetbegović, zbog čega se ta presuda toliko dugo ne može provesti u Bosni i Hercegovini?
Izbetbegović: U ovih 50 dana, od 1. oktobra kad su počeli pregovori pa do sada, mislim da je napravljen najveći u pronalaženju svima prihvatljivog modela. Zadovoljne su stranke koje podržavaju Bošnjaci, sa rješenjem su zadovoljne stranke koje dolaze iz RS-a, i mislim da bi trebale biti zadovoljne i stranke koje predstavljaju Hrvate, jer ovaj model izlazi ususret njihovim zahtjevima i rješava neke njihove frustracije, pa i na prethodna dva izborna ciklusa.
RSE: Posljednji izvještaj visokog predstavnika u BiH Valentina Incka u Vijeću sigurnosti UN-a bio je negativan za Bosnu i Hercegovinu. Rekao je da država stagnira, da se političari ne mogu dogovoriti. Vaš komentar na to?
Izbetbegović: Razočaran sam onim što su ponudile socijaldemokratske stranke. Nacionalne stranke su bile optužene kao sav problem Bosne i Hercegovine, i dobili smo na prošlim izborima dvije socijaldemokratske stranke koje su nas dovele u ovo stanje u kojem sada jesmo. Stanje je onako kako ga je opisao gospodin Incko i ne trebamo se ljutiti na njega. Ne možete se ljutiti na ogledalo koje vam kaže da vam nije lijepo lice.
RSE: Kako ocjenjujete odnose u regiji? Bili ste jedan od učesnika svih razgovora na visokom nivou i sa predstavnicima Srbije i sa predstavnicima Hrvatske?
Izbetbegović: To je, možda, najbolji dio priče. Dolaze smirujući impulsi i iz Zagreba i iz Beograda. Mogu reći da sam tu zadovoljan i sa onim što sam ja sa svoje strane doprinijeo da to bude ovako. Naročito sa jednim obrtom kojem smo svjedočili prošle godine u Srbiji. Imali smo loše poruke gospodina Nikolića, ovakve kao i Dodikove, da imaju dvije srpske države na Balkanu, i onda jedan obrat. Možemo govoriti o jednoj sazreloj ekipi lidera u Srbiji koja na pravi način tumači i artikulira interese Srba, a pravi način je da se prizna suverenitet Bosne i Hercegovine, da se stvore još korektniji odnosi sa Bosnom i Hercegovinom i sa svim susjedima, a ne da se prave problemi.
RSE: U poboljšanje odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije uključila se i Turska, međutim, mnogi osporavaju njen uticaj. Kakav je Vaš stav o tome?
Izbetbegović: Mislim da jedno pretjerano nepovjerenje u odnosu na Tursku postoji. Šta to Turska negativno može uraditi u regionu? Ne vidim u ovom času, zaista, razlog za jedan ovakav, pomalo, animozitet, nepovjerenje i prema Turcima i, općenito, predstavnicima islamskih zemalja. Mi imamo najrestriktivniji vizni režim u regionu. Milion Arapa ode u Češku i ostavi neku milijardu maraka, Srbija se satire da privuče arapske investitore i uspijeva u tome, a mi ih faktički odbijamo. Sve su to budalaštine koje odmiču Bosnu i Hercegovinu od ekonomskog oporavka.
