Dostupni linkovi

logo-print

Izborni zakon u Crnoj Gori: Kako će glasati manjine


Ilustracija

Ilustracija

Dosadašnja praksa u Crnoj Gori pokazivala je da su manjinski narodi većinom glasali za građanske partije, ali im je novi izborni Zakon omogućio olakšice i autentičnu zastupljenost u parlamentu.

Za razliku od starog izbornog Zakona po kome je princip pozitivne diskriminacije važio isključivo za albansku populaciju u Crnoj Gori koja je imala pravo na posebnu izbornu jedinicu i zagarantovanih 5 poslaničkim mjesta u parlamentu, novi Zakon proširio je prava na sve manjinske narode u Crnoj Gori. Sve manjine sada imaju pravo da koriste princip tzv. afirmativne akcije koja im omogućava autentičnu zastupljenost u Skupštini.

Izborni cenzus smanjen je za sve manjinske liste, što znači da svim manjinskim partijama treba manje glasova da osvoje veći broj mandata. Upravo to je opredijelilo Bošnjačku stranku, koja je glavni predstavnik interesa bošnjačkog naroda u Crnoj Gori da, za razliku od parlamentarnih izbora 2009. kada su nastupili u koaliciji sa vladajućim DPS i SDP, na jesenjim izborima nastupe samostalno.

"Prirodno bi bilo da se nastavila ta vrsta saradnje ali otom potom. Sada se spremamo za izbore. Mislimo da imamo bolje šanse da se adekvatno predstavimo biračima i računamo da će ovoga puta predstavnici bošnjačkog naroda u znatno većem procentu i broju glasati našu stranku jer smo se, čini mi se u međuvremenu predstavili kao ozbiljna stranka. Zastupali smo njihove interese iako nijesmo imali zvanično taj status autentičnih predstavnika", kaže potpredsjednik Bošnjačke stranke Kemal Purišić.

Na pitanje da li će mogućnost autentičnog parlamentarnog zastupanja bošnjačkog naroda u Crnoj Gori sa jedne strane poboljšati njihov položaj, a sa druge dovesti u opasnost građanski koncept države, istoričar i predsjednik Bošnjačkog savjeta Šerbo Rastoder kaže:

"Položaj jednog naroda apsolutno ne zavisi od broja mandata u parlamentu. Privid u kojem poslanički mandat istovremeno treba da znači poboljšanje položaja jedne manjine za mene ne postoji osim kao dio političke trgovine unutar koje političke partije i pojedine političke elite iz tih stranaka sebe predstavljaju kao zaštitnike određene manjine. Druga stvar i pitanje da li se time gubi građanski koncept Crne Gore? Ja odlučno tvrdim da ne, jer građanski kontekst jedne države podrazumijeva upravo to – autentičnu zastupljenost manjina u parlamentu. Dakle, građanin nije osoba bez identiteta nego sa vrlo prepoznatljivim identitetom i nacionalnim, kulturnim i svakim drugim".

Prevaziđen koncept ili nova šansa

Kemal Purišić je saglasan sa tezom da je dosadašnja praksa pokazivala kako većinska podrška manjinskih naroda građanskim partijama u Crnoj Gori nije adekvatno nagrađivana i kako njihova prava nijesu u dovoljnoj mjeri uvažavana.
Kemal Purišić

Kemal Purišić


"Nesrazmjerno učešće u vlasti, zapostavljenost naše kulture i tradicije, zapostavljenost krajeva gdje žive pripadnici manjinskih naroda. Mnogi parametri ukazuju da je loše stanje i da se prosto malo mora poraditi na tim problemima. Računam da je sazrela svijest o jednom lošem tretmanu pripadnika moga naroda i ne samo moga naroda u Crnoj Gori. Na kraju krajeva, pripadnici svih manjinskih naroda su učinili ono što se od njih očekivalo za državu Crnu Goru. Sada je vrijeme da porade malo na svom problemu", ističe Purišić.

Pripadnici bošnjačko-muslimanskog, albanskog i hrvatskog naroda do sada su ispoljavali lojalnost državi Crnoj Gori koja je posebno došla do izražaja zdušnom podrškom obnove crnogorske nezavisnosti na referendumu 2006.

Ipak, nameće se pitanje koliko su vladajuće partije kojima su manjene pretežno bile naklonjene, zloupotrebljavale njihovu podršku za opstanak na vlasti prije nego što su se istinski brinule o njihovim interesima.

"Tu imamo dvije protivurječnosti. Prva je da bilo koja građanska partija ne može svoju političku aktivnost reducirati na bilo koju manjinu, pa je na neki način neprimjereno da se građanska partija javlja kao zaštitnik manjina. Građanska partija može samo da se javi kao zaštitnik društva jednakih šansi. Sa druge strane, zloupotreba manjina u izborne svrhe je u Crnoj Gori već duže prisutna i u tom dijelu ćemo vidjeti da li će naredni izbori pokazati da je taj koncept na neki način prevaziđen ili je to nova šansa da se drugačije strukturira društvo u Crnoj Gori", ističe profesor Šerbo Rastoder.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

XS
SM
MD
LG