Dostupni linkovi

logo-print

Izbori na Balkanu: Glasanje, ali ne i biranje


Predizborni plakati u Beogradu, februar 2012.

Predizborni plakati u Beogradu, februar 2012.

„Demokratija nije najsavršeniji politički sistem, ali je najbolji kojeg imamo“, rekao je slavni britanski premijer Vinston Čerčil. U tome se možda može potražiti dio odgovora na naše ovonedjeljno pitanje u temi sedmice: Zašto se građani balkanskih država na izborima već duže praktično opredjeljuju za manje zlo, a ne za najbolju političku opciju?

U BiH su izbori završeni prije godinu i po dana, ali je skoro toliko trebalo političkim elitama da formiraju vlast. U Hrvatskoj je prije tri mjeseca ljevica ponovo preuzela vlast od desnice. Srbiji predstoje izbori na proljeće, a nije sigurno da se prijevremeni neće održati i u Crnoj Gori, zbog aktuelnih sukoba u vladajućoj koaliciji.

Jedina vlast u regionu, koja se 20 godina nije mijenjala, je ona u Crnoj Gori. Ugledna njemačka fondacija „Fridrih Ebert“, u posljednjoj analizi o Crnoj Gori, među ostalim konstatuje da je Đukanovićev život u vrhu crnogorske zajednice dokaz visoke političke inteligencije, ali i bezobzirnosti i ideološke podobnosti, poput kameleona.

Za šefove tri najbitnije opozicione partije - SNP, Nove i PzP, navedeno je da su međusobno posvađani bez lijeka „i da zbog toga, opozicija u očima javnosti, nije u stanju da ponudi realistična i konzistentna rješenja za probleme društva, a da dublji razlog za izopštenje ove tri partije iz vlasti leži u borbi za nacionalni identitet, zbog čega postoji strah da promjena Vlade ne bi bila samo izmjena elite u vrhu države, nego da bi egzistencija same države bila dovedena u pitanje.“

Lideri DPS-a i SDP-a Milo Đukanović i Ranko Krivokapić

Lideri DPS-a i SDP-a Milo Đukanović i Ranko Krivokapić

Da to samo ne misle stranci o Crnoj Gori, potvrđuje i predsjednik Parlamenta, Ranko Krivokapić, koji je za čelne iz DPS-a, Mila Đukanovića i Filip Vujanovića, rekao „da vode, po Crnu Goru, opasnu politiku u identitetskoj i oblasti privatizacije“, ali da će njegova, Socijaldemokratska partija, ostati u koaliciji sa njima jer, kako ističe, na političkoj sceni ne vidi nikog s kim bi mogao sarađivati.

U čemu je objašnjenje dugovječnosti vladajućeg DPS-a? Da li u tome što se građanima dopada kako radi u javnom interesu, ili je prije odgovor u nedostatku ubjedljive alternative i strahu od promjena, analizira Dimitrije Jovićević u tekstu Da li birači u Crnoj Gori strahuju od promjena.

Zbunjivanje birača

Poslije burnih 90-ih i snaga koje su uporno deceniju birali, a oni im donijeli ratove, izbjegle iz susjednih država, gdje su te ratove vodili, izolaciju zemlje, građani u Srbiji, s početka su se novog milenijuma, opredeljivali za političke snage koje su im obećavale članstvo u EU i bolji život, stavljajući po strani mane koje su i te stranke svakako imale.

Zastave EU i Srbije na zgradi Skupštine Srbije, 2. mart 2012.

Zastave EU i Srbije na zgradi Skupštine Srbije, 2. mart 2012.

Danas, kada je kandidatura za članstvo u EU stigla u poslednji čas pred izbore, mnogi je vide kao poklon Borisu Tadiću, ali sumnjaju da će to imati značajnijeg efekta za birače kao slični potezi Brisela na ranijim izborima, piše Ljudmila Cvetković u tekstu Opredeliti se za manje zlo ili za beli listić.

Nakon 20 godina višestranačja, u BiH su na političkoj sceni ostale dominantne političke stranke, koje su sa prvim danima odškrinute demokratije 90-tih i osnovane. Najveći politički uticaj u zemlji i dalje imaju nacionalne stranke, u koaliciji sa socijaldemokratskim, koje su pak s takvom vrstom saradnje izgubile svoju lijevu orijentaciju.

Tako su se pomiješali politički programi i zbunili bosanskohercegovačke birače, koji su vremenom postali samo glasači, kažu analitičari koji upozoravaju da će u BiH tako i ostati sve do promjene političkog sistema u zemlji, dok građani, umjesto prošlosti, koju konstantno biraju, ne budu glasali za budućnost, u kojoj će imati vladavinu zakona, a ne vladavinu ljudi, navodi u tekstu Građani BiH još uvijek biraju prošlost Žana Kovačević.

Napredujući ka EU, Hrvatska je ponajviše odmakla od toga da se njeni birači opredjeljuju prema uobičajnim orjenitrima na Balkanu, najčešće nacionalnom ili ideološkom predznaku. No uprkos velikom broju političkih stranaka, građani u Hrvatskoj imaju vrlo malu mogućnost kvalitetnog izbora.

Sve dosadašnje vlasti više su bile u funkciji grupacija novca i moći, nego li građana. Sve je to, zaključuju politički analitičari, dovelo do apatije i opadanja povjerenja u političke stranke, među kojima se ne uočavaju veće razlike, pa birači i ne biraju, već, kako sami kažu, odabiru manje zlo, navodi Ankica Barbir Mladinović u tekstu Izbori su u funkciji legitimacije političke oligarhije.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG