Dostupni linkovi

logo-print

Proevropski blok u prednosti na izborima u Moldaviji


Prema nezvaničnim podacima, proevropske stranke u Moldaviji vode na krucijalnim izborima koji su održani u nedjelju. Slijede proruske partije, a na trećem mjestu su komunisti. No, ko će formirati vlast i voditi ovu duboko podijeljenu državu, ovisi od toga kako će se formirati koalicije.

"Naša budućnost je u Evropi. Imam četvero djece, i njihova budućnost je usko vezana za obrazovanje u inostranstvu. Želim da studiraju tamo, a ne ovdje", kazao je stanovnik glavnog grada Kišinau Vasile Puica u anketi Moldavskog servisa Radija Slobodna Evropa.

"Mislim da se Moldavija ne treba se približiti nikome, da bi trebalo razvijati odnose i sa Rusijom i sa EU-a, ali i dalje kao samostalna država, treba sama graditi svoju budućnost", navela je Valentina Savćuk, takodje iz Kišinaua.

Na osnovu 88 posto prebrojanih glasačkih listića, tri proevropske partije Liberalno demokratska, Demokratska i Liberalna stranka osvojile su zajedno 44 posto glasova. To im je dovoljno za tanku parlamentarnu većinu, ali je veliko pitanje mogu li se one dogovoriti da formiraju koaliciju. Zbog teških svađa u prošlosti očekuju se teški pregovori.

Proruski blok: Socijalistička stranka sa 21,5, te komunisti sa 17,8 u kombinaciji ukupno imaju oko 40 posto osvojenih glasova. Socijalisti favoriziraju članstvo u Carinskoj uniji koju ruski predsjednik Vladimir Putin predvodi kao instrument jačanja veza među bivšim sovjetskim republikama i slabljenju utjecaja Zapada u tom dijelu Evrope.

Komunisti, s druge strane, se ne protive evropskim integracijama. Ali pozivaju na dobre odnose s Moskvom i insistiraju na zaštititi domaće proizvodnje.

Tri dana prije izlaska na birališta Ustavni sud je zabranio Patriju, prorusku partiju koja je optužena za finansiranje iz inostranstva, lider Renato Usatii odbacio je sve optužbe i pobjegao u Rusiju, a rusko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je "ozbiljne sumnje u demokratsku prirodu" izbora u Moldaviji.

Strani posmatrači nisu uočili značajnije povrede glasačkog procesa, ali je bilo izvještaja o velikim gužvama u Moldavskoj ambasadi u Moskvi. Procjenjuje se da oko 800000 Moldavaca živi u inostranstvu, a gotovo 300 000 u Rusiji.

"U Ambasadi je bila ogromna gužva. Bojim se da su stotine hiljada ljudi, a i ja medju njima morali ići dalje da glasaju, u konzulatu u Ramensku. Važno je da se glasa, da se krene naprijed. Mislim da su svi Moldavci u Rusiji glasali u korist Rusije - to je ono što svi govore", kaže Većeslav Veverita, jedan od Moldavaca koji živi u Rusiji.

Moldavija, jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja, graniči se s Ukrajinom i Rumunijom. Oko 78 posto stanovništva su etnički Rumuni, a Ukrajinci i Rusi čine oko 14 posto stanovnika. Ove godine u julu, Moldavija je potpisala Sporazum o pridruživanju EU, te ostvarila bezvizni režim s državama tog bloka.

Rusija je, međutim, javno iskazala svoje nezadovoljstvo tako što je zabranila uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Moldavije. Uključujući vino, meso, voće i povrće.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG