Izbori bi mogli usidriti Rusiju u Evropskom parlamentu

Autor: Rikard Jóźwiak (Priredila Mirjana Rakela)

Europski izbori koji se održavaju od 22. do 25.maja vjerojatno će na političku scenu dovesti veći broj simpatizera Moskve u Europski parlament. Prema istraživanjima značajan broj mjesta pripasti će strankama ekstremne ljevice i ekstremne desnice.

Ankete pokazuje da su birači spremni kazniti glavne stranke u članicima Unije i to zbog dugogodišnjih mjera štednje, zbog globalizacijskih i imigracijskih tema, ali i svega onoga što stiže od elite u Bruxellesu.

Prema najnovijim projekcijama VoteWatch Europe, ekstremne stranke lijevog i desnog političkog spektra mogle bi udvostručiti broj poslanika u odnosu na izbore 2009., i osvojiti četvrtinu ili petinu mjesta u Evropskom parlamentu koji ima 751 poslanika.

Ovo je dobra vijest za Moskvu. Naime, očekuje se da će ekstremna ljevica dobiti dodatnih 16 do 35 mjesta. Najveći vjetar u leđa imaće stranke ekstremne desnice. Mogle bi udvostručiti broj poslanika i osvojiti više od 100 poslaničkih mjesta. Pristaše ekstremne ljevice tradicionalno su uz Rusiju. Na desnici ima razlika, ali kada je u pitanju Putin, s njim nalaze "zajednički jezik" prema SAD, ali i EU, a neki mu se dive zbog politike prema LGBT populaciji, imigracijskim pitanjima, ali i viđenju uloge države u ekonomiji.

Iako ne postoji jasan dokaz o financijskim vezama između Kremlja i evropske krajnje desnice, nedvojbeno je da im se Kremlj udvara. Marine Le Pen, koja je na čelu Nacionalnog fronta Francuske je posjetila Rusiju dva puta ove godine i sa posebnim je divljenjem govorila o Rusiji i njenoj politici. Slobodarska stranka Austrijski (FPÖ) i mađarski Jobbik bili su poslali promatrače na Krim tokom spornog referenduma u martu, nakon kojeg je Moskva anektirala ukrajinski poluotok. Oni su, za razliku, od EU pohvalili, ilegalni i nepriznati referendum. Predstavnici talijanske Sjeverne lige pozvali su ruske poslanike da dođu u Evropski parlament kako bi predstavili i "drugačiji pogled na zbivanja u Ukrajini".

Peter Kreko iz Kapital političkog instituta u Budimpešti proučavao je veze između Rusije i krajnje desnice u Evropi i pojašnjava taj "brak iz interesa":

"Za Rusiju je značajno to što raste radikalni blok u Evropi koji bi mogao biti proruski i koji bi interese Rusije mogao usmjeriti do šire publike. S druge strane, desnici je bitno da ima snažnog saveznika, jakog prijatelja, pogotovo jer su neke od tih stranaka još uvijek prilično marginalizirane u svojim zemljama, pa će ih biti teže gurnuti u stranu, na nacionalnoj, ili čak i evropskoj političkoj sceni", konstatira Kreko.

Pitanje je da li će desnica stvoriti političku grupu poput one kakvu ima ekstremna ljevica u Evropskom parlamentu. Za to je potrebno 25 zastupnika iz sedam članica Unije. Grupacija pod nazivom "Evropski savez za slobodu" već je formirana i to uz potporu Nacionalnog fronta, Lige Sjever, Austrijske slobodarske stranke, Švedskih demokrata, Slovačke narodne stranke, nizozemske PVV i Vlaams Belang iz Belgije. Vrlo je vjerojatno da će oni imati svoju grupu i bez potpore više ekstremnih stranaka, poput mađarskog Jobbika i grčke Zlatne zore.

Pieter Cleppe, analitičar centra Otvorena Evropa, smatra da će se i glavne političke stranke u Evropi udružiti kako bi se spriječile da krajnja desnica i ljevica utječu na političke procese.

"Teško da će poslanici iz takvih stranaka dobiti bilo kakvo povjereničko mjesto u Komisiji, ili neku drugu utjecajniju poziciju, ali ti blokovi računaju na financijski paket od milijun eura godišnje. A taj novac se može potrošiti na jačnje pozicije Kremlja u srcu Europske unije", kaže Cleppe.

Stranački mandati u Evropskom parlamentu

Desnica

Austrija
Freiheitliche Partei Österreichs (Slobodarska stranka Austrije), vjerojatno će imati četiri poslanika (trenutno ih imaju dva), je proruski orijentirana stranka. Njezin lider Heinz - Christian Strache izrazito podržava Putinovu Jedinstvenu Rusiju.

Belgija
Vlaams Belang (Flamanski interes), moguće je da dobiju jednog zastupnika. Visoko pozicionirani čelnik stranke je izjavio da mogu biti „dobar partner Rusiji“ u Evropskom parlamentu.

Bugarska
Ataka (Napad), očekuju osvajanje jednog zastupničkog mjesta. Naglašavaju panslavensku prirodu odnosa Rusije i Bugarske i smatraju da je referendum na Krimu izraz slobodne volje građana.

Danska
Dansk Folkeparti (Danska narodna stranka) mogli bi imati pet zastupnika (sada imaju jednog) Uglavnom se fokusiraju na antimigracijsku i antievropsku politiku. Svoje djelovanje zasnivaju na načelu "nepijatelj moga neprijatelja je moj prijatelj“.

Francuska
Front National (Nacionalni front). Trenutno imaju četiri zastupnika, a mogli bi imati više od 21. Lako je moguće da iz ovih izbora izadju kao najača stranka u Francuskoj. Predsjednica stranke, Marine Le Pen, optužila je EU da vodi novi Hladni rat protiv Rusije. Putin se divi Le Pen.

Njemačka
Alternative für Deutschland (Alternativa za Njemačku) očekuju šest zastupničkih mjesta. Bliski Rusiji. Stranka nije sklona euru kao jedinstvenoj valuti. Jedan od njezinih osnivača, Alexander Gauland, protivi se sankcijama EU-a protiv Rusije jer će to naštetiti interesima i Njemačke i EU.

Grčka
Chrysi Aygi (Zlatna zora), očekuju dva zastupnika. Trenutno nemaju poslanika u EP. Članovi stranke su sudjelovali u nekoliko političkih događaja sa Jedinstvenom Rusijom. Stranačko vodstvo naglašava da između Atene i Moskve postoji "prirodni savez".

Mađarska
Jobbik, moguće je da dobiju pet mandata, u odnosu na sadašnja tri poslanika. Lider Jobbika Gabor Vona je izjavio da je "Rusija od ključne važnosti za politički, ekonomski i kulturni otpor protiv euroatlantskog bloka".

Italija
Lega Nord (Sjeverna liga). Najverojatnije će imati četiri zastupnika, što je dva manje nego danas. Visoki dužnosnici opisuju Rusiju kao snažnog gospodarskog partnera Italije i uzora, kada je riječ o zaštiti obitelji i nacionalnog identiteta. Jedan od njezinih članova u Evropskom parlamenta je uzvikivao "Neka živi referendum na Krimu“.

Nizozemska
Partij voor de Vrijheid (Slobodarska stranka) očekuju pet poslaničkih mjesta. Lider stranke Geert Wilders ne voli Putinov stav o homoseksualcima, ali je izjavio kako su "besramni eurofili sa svojim snovima o carstvu" potaknuli krizu u Ukrajini. Smatra da je financijska pomoć EU-a za Ukrajinu novac otet iz nizozemskih staračkih domova i bačen u "korupcijusku jamu bez dna".

Slovačka
Slovenska narodna Strana (Slovačka nacionalna stranka). Vjeruje se da bi mogli osvojiti jedno poslaničko mjesto. Njen lider Andrej Danko rekao je prošlog mjeseca da je jedan od uzroka krize u Ukrajini bila je težnja Evropske unije za "beskonačnom ekspanzijom - što je kontraproduktivno".

Švedska
Sverigedemokraterna (Švedski demokrati), očekuju jedan mandat. Službeno ne podržavaju politiku Rusije prema Ukrajini ali s Putinom dijele "zajedničke neprijatelje" u Evropskoj uniji.

Ujedinjeno Kraljevstvo
United Kingdom Independent Party (Nezavisna stranka), smatra se da bi mogla osvojiti 21, u odnosu na sadašnjih 8 mandata. Nije među onima koji podržavaju Rusiju. Njezin čelnik Nigel Farage nedavno je izjavio kako ne smatra Putina ljudskim bićem, te da ima krvave ruke zbog zbivanja u Ukrajini.

Ni lijevo, ni desno

Italija
Movimento5 Stelle (Pokret pet zvijezdica), očekuju osvajanje 21 mandata. Iako se stranka bavi korupcijom u Italiji, njen vođa Beppe Grillo je nedavno rekao da on poštuje ishod referenduma na Krimu

Stranke ekstremne ljevice

Belgija
Parti du Travail de Belgique (Radnička stranka Belgij ), mogli bi osvojiti jedan mandat. To je mala marksističko - lenjinističke stranka koja se bori protiv "divljeg kapitalizma i "profita" ali je sklonija Zapadu nego Moskvi.

Cipar
Anorthotiko Komma Ergazomenou Laou (Napredna stranka radnog naroda) , očekuju isti broj mandata - dva. Njihov čelnik bio je jedini komunistički predsjednik u članicima EU. Demetris Chistofias, koji je bio predsjednik Cipra od 2008-2013, je član stranke koja potiče snažne političke i ekonomske veze između Cipra i Moskve.

Češka
Komunisticka Strana Cech a Moravy (Komunistička partija Češke i Moravske), ima četiri zastupnika i vjerojatno će osvojiti jednaki broj mandata. To je nereformirana Komunistička partija. Pokušali su odbaciti rezolucije Evropskog parlamenta koje kritiziraju Rusiju.

Finska
Vasemmistoliitto (Lijevi savez), istraživanja im daju jedan mandat. Lider stranke Paavo Arhinmäki, kao ministar sporta i kulture, je bojkotirao Olimpijske igre u Sočiju zbog lošeg stanja ljudskih prava u Rusiji, ali njegova stranka je vrlo oprezna u kritiziranju istočnog susjeda.

Francuska
Front de Gauche (Lijevi front ), imaju pet zastupnika i očekuje se da ponoviti taj rezultat. Radi se o krovnoj grupi raznih ljevičarskih stranaka u Francuskoj, čiji je čelnik Jean - Luc Melenchon, nedavno rekao da ne podržava ni Putina ni Janukoviča. On je međutim osudio kako je rekao "neonacistički antisemitizam koji je na vlasti u Ukrajini" i "NATO okruženje Rusije" što je, po njemu, dovelo do aneksije Krima.

Njemačka
Die Linke (Lijevica). Osvojiti će osam mandata koliko ih i sada imaju. Predsjednik stranke Gregor Gysi izrazio je zgražanje "da EU nudi financijsku potporu za nelegalnu vladu u Kijevu u kojoj ima fašista".

Grčka
Syriza (Koalicija radikalne ljevice). Istraživanja govore da bi mogli imati šest poslanika u Evropskom parlamentu. Podržavaju Moskvu, a stranka je optužila EU "da je ozakonila ukidanje demokracije u Ukrajini s padom vlade i svrgavanjem predsjednika Viktor Janukoviča", te da "izravno ili neizravno podržavaju fašističke grupe u zemlji".

Komunistička partija Grčke. Snažno stoji uz Rusiju. Ima dva poslanika i vjeruje se da će ponoviti rezultat. Stranka snažno podržava Rusiju, spada u nereformirane komuniste. Njeni poslanici su protestirali kada je u EP otvorena izložba o patnjama i zločinima u doba Josefa Staljina u SSSR-u.

Irska
Sinn Fein. Ima tri tri zastupnika u Evropskom parlamentu. Stranka je uživala podršku Sovjetskog Saveza. Njeni članovi znaju kritizirati Rusiju, ali obično ne glasaju za rezolucije kojima se osuđuje Moskva.

Letonija
Saskaòas Centrs (Hamonijski centar). Očekuju dva zastupnika. To je stranka velike ruske manjine u Latviji koja se često upozorava na antirusku retoriku i politiku.

Nizozemska
Socialistische Partij (Socijalistička stranka). Imaju jednog zastupnika, a istraživanja govore da bi mogli imati tri poslanika. Podržavaju Moskvu, ali su napustili svoje marksističko - lenjinističke korijene. Sada se stranka uglavnom bori protiv globalizacije i privatizacije, više je kritična prema neoliberalizmu EU od same Rusije.

Portugal
Coligação Democrática Unitária (Demokratska unitarna koalicija). Po svemu sudeći, izboriće dva mandata. Ovo je prva izborna koalicija i obuhvaća Zelene i Komunističku stranku koja se još uvijek koristi srpom i čekićem, kao svojim stranačkim simbolom. Ekstremna ljevičarska stranka smatra da je je kriza u Ukrajini posljedica težnji EU i SAD koji žele osigurati političku i ekonomsku dominaciju nad Ukrajinom.

Španjolska
Izquierda Unida (Ujedinjena ljevica). Mogli bi imati šest poslanika. Malko podupiru Rusiju. Politička koalicija lijevih španjolskih republikanaca okupljenih na platformi protiv NATO-a za kojeg smatraju da je veća prijetnju evropskom miru od Rusije.

Švedska
Vänsterpartiet (Lijeva stranka). Istraživanja im daju dva poslanička mandata. Kritični su prema mogim aspektima Putinove politike, ali u Evropskom parlamentu obično glasuje protiv izvještaja koji kritiziraju Rusiju.