Dostupni linkovi

logo-print

Izbjeglice u Hrvatsku pristižu nesmanjenim tempom


Priljev izbjeglica iz Srbije u Hrvatsku i dalje iz Hrvatske u Sloveniju nastavlja se nesmanjenim tempom. Slovenski parlament usvojio je izmjene Zakona o obrani koje omogućuju slanje vojske na granicu s Hrvatskom. Policije srednjeeuropskih zemalja inzistiraju na stvaranju hot-spotova u Grčkoj.

Izbjeglička kriza preljeva se iz Srbije i Hrvatske u Sloveniju i Austriju. Oko 4.000 izbjeglica probilo je policijski kordon na slovensko-austrijskoj granici na Šentilju. Njih oko 3.000 nije željelo čekati autobuse, i masa je pješice krenula prema 50 kilometara udaljenom Grazu, javlja sutrijskli „Kleine Zeitung“. U Sloveniji prihvatni centri nisu dovoljni za prijem izbjeglica. Gdje je problem, objašnjava Aigul Hakimova iz slovenskog NGO-a Fronta bez meja.

„Uopšte nisu bili pripremljeni da razumeju ovu situaciju. Slovenija je pokazala da ne zna, i – evo – prije dva dana počeli su da pričaju i da nešto rade na granici.“

Ogorčeni izbjeglice paljenjem šatora reagirali su na uvjete u prihvatnom centru Brežice u Sloveniji. Izgorjelo je 27 šatora, i policija ih je odmah autobusima krenula voziti na druge lokacije i prema austrijskoj granici.

Slovenski parlament usvojio je noćas oko dva sata, nakon petosatne rasprave, gotovo jednoglasno (66 glasova za i pet protiv) izmjene Zakona o obrani kojima se Slovenskoj vojsci (SV) daju dodatne ovlasti u nadzoru granice. Lijeva Združena lista (ZL) koja je glasala protiv, najavila je da će tražiti ocjenu ustavnosti tog zakona, jer daje prevelike ovlasti vojsci.

Vojnici će smjeti upozoravati i voditi ljude, ograničiti im kretanje i sudjelovati u vođenju grupa izbjeglica. Vojnici će nove ovlasti moći koristiti pod uvjetima koji inače vrijede za policiju. Nove ovlasti biti će na snazi koliko bude potrebno.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović poručuje da ovaj slovenski potez ne smije pokvariti odnose dviju zemalja.

„Svaka država ima pravo štititi svoje granice na način kako oni odluče. To ne treba promatrati kao akt protiv Hrvatske. Jednostavno, riječ je o provedbi šengenskih pravila i o zaštiti slovenskog teritorija. Međutim, ne smijemo dopustiti da to ni na koji način ne utječe niti na bilateralne odnose i prijateljstvo između Hrvatske i Slovenije. Moramo razgovarati dalje, jer problem migracija je složen problem s kojim se svi mi jednako suočavamo.“

Slovenci za sve svoje probleme krive isključivo Hrvatsku, koja im šalje izbjeglice koji stižu iz Srbije. Kako bi izbjegli da Slovenija ne primi neki transport, kao prvih dana, hrvatska strana traži nove i nove lokacije za njihov ulazak u Sloveniju. Noćas se desilo da su na jednom mjestu izbjeglice – kako bi se domogli Slovenije – morali prelaziti i rječicu Sutlu, a voda im je – na temperaturi par stupnjeva iznad nule – bila do ramena.

Od ponoći do 15 sati u Republiku Hrvatsku ušlo je 3.688 migranata, a trenutno se u u Opatovcu nalazi 3 315 osoba. I dalje se očekuje priljev migranata s područja Republike Srbije, a od početka migracijske krize na područje RH ušlo je 212.049 migranata, izvijestila je poslijepodne policija. Mediji javljaju da je preko granice, u Berkasovu sa srpske strane, još nekoliko tisuća ljudi koji čekaju ulazak u Hrvatsku.

Opatovac i volontere Hrvatskog Caritasa koji u njemu pomažu izbjeglicama posjetio je nadbiskup đakovačko--osječki Đuro Hranić.

„To je moj bližnji u potrebi, i njemu treba pomoći. I ne treba sada filozofirati – tko je moj bližnji, je li on zaslužio pomoć, nije zaslužio ili ne znam što. Jednostavno treba tom čovjeku pokazati blizinu i solidarnost s njim, i treba mu pružiti konkretnu pomoć.“

U srijedu je u Beču održan sastanak čelnika policija Austrije, Slovenije, Mađarske i Hrvatske, na kojem je sudjelovao i glavni ravnatelj hrvatske policije Vlado Dominić. Na sastanku je donesen zaključak kako se u okviru rada FRONTEX-a (Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama) treba žurno operacionalizirati i na teritoriju Grčke u funkciju staviti tzv. hot-spotovi. U njihov bi rad bile uključene sve zemlje EU sa zadaćom registriranja i profiliranja/razlikovanja izbjeglica od ekonomskih migranata na ulasku iz Turske. Ekonomski migranti vraćali bi se u Tursku, a u skladu s Dublinskim sporazumom nastavila bi se briga o stvarnim izbjeglicama, priopćila je policija.

Opatovac je danas posjetila potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić sa četrdesetak članova diplomatskog zbora akreditiranih u Hrvatskoj.

Slovenija razmišlja o tome da za pomoć u obrani schengenske granice zamoli Njemačku i Austriju, te zemlje Višegradske skupine, piše u srijedu ljubljanski dnevni list Dnevnik, pozivajući se na neslužbene informacije slovenskih novinara koji su u utorak pratili posjet predsjednika Boruta Pahora Bruxellesu.

"Za angažiranje stranih policijskih snaga odobrenje mora dati Europska komisija. Pomoć je Sloveniji već nudila Višegradska četvorica (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), ali Slovenija po našim informacijama želi sudjelovanje austrijske i njemačke policije", navodi list, te dodaje da i u Sloveniji u nekim političkim krugovima postoji zamisao da bi se trebalo početi pripremati na postavljanje fizičke barijere na granici ako pritisak migranata postane neizdrživ.

Više o mogućoj pomoći EU-a Sloveniji u pogledu kontrole migracijske krize bit će poznato u četvrtak, kad će Ljubljanu posjetiti europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopulos.

Neki slovenski mediji navode u srijedu kako bi se, ako su njihove informacije točne, policajci iz drugih europskih država na slovensko-hrvatskoj granici mogli pojaviti u kratkom vremenu - već za tjedan dana, te da važnost zaštite slovenske schengenske granice dokazuje i to što Austrija nema većih problema s dotokom izbjeglica upravo zato jer veći priljev uz velike napore sprječava Slovenija.

(FOTOGALERIJA: Izbjeglice u Berkasovu)

Hrvatski premijer Zoran Milanović ponovio je u utorak navečer na jednoj lokalnoj televiziji da gradnja zida na granici nije rješenje.

„Kad vidim da Slovenci počnu graditi zid kao Mađari, mi ćemo ga sagraditi dvostruko brže“, rekao je.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG