Dostupni linkovi

logo-print
Razgovarala Heather Maher (Priredila Mirjana Rakela)

To se naziva „šok ponudom" na svjetskim tržištima energije. Najnoviji izvještaj Međunarodne agencije za energiju pokazuje da će proizvodnja nafte u Sjevernoj Americi toliko rasti da će se Sjedinjene Američke Države u idućih pet godina postati najveći svjetski izvoznik „crnog zlata“.

Da li je tako nešto realno i što će to značiti za globalne energetske tokove, za RSE komentira Daniel Yergin, potpredsjednik IHS-a, tvrtke koja se bavi ekonomskim prognozama.

Za svoju knjigu "Epska pitanja o nafti, novcu i moći“ dobio je Pulitzerovu nagradu, a u posljednjem djelu “ Energija, sigurnost i remodeliranje suvremenog svijeta“ govori o potrazi za održivim izvorima energije.

RSE: Kakve su Vaše reakcije bile kada ste čuli za ovu „šok ponudu“ u opskrbi naftom?

Yergin: Mislim da to nije neko iznenađenje. Američka proizvodnja nafte je porasla 43 posto od 2008. Povećanje američke proizvodnje nafte jednako godišnoj naftnoj proizvodnji u Nigeriji. Dakle, riječ je o jednoj revoluciji u proizvodnji plina i nafte koja se sada odvija u Sjevernoj Americi.

RSE: Vaša nova knjiga govori o potrazi za čistim, obnovljivim izvorima energije, a što se ne može reći za naftu. Koliko podatak o većim nalazištima nafte u SAD mijenja odnose u svijetu?

Yergin: Živimo na globalnom tržištu, koje će biti bolje opskrbljeno naftom. Svjedoci smo jednog rebalansa svjetske proizvodnje nafte koja bi trebala osigurati veću stabilnost na tržištu energenata. Više ne bi trebali strahovati od nestašica kakve su potresale svjetsku ekonomiju prije 15-tak godina.

RSE: Ali podatak da ponestaje nafte ubrzao je razvoj obnovljivih izvora energije, a ova vijest bi to mogla usporiti?

Yergin: Ne, ja ne mislim tako. Mislim da je vijest o značajnijim izvorima nafte ubrzala jednu vrstu energetske tranzicije, ali i tu su očekivanja bila prevelika. Trebati će mnogo više vremena za takve promjene.

RSE: Da li je činjenica da Sjeverna Amerika ima značajna nalazišta, pa i višak nafte, znak promjena i u energetskoj industriji?

Yergin: Kao i u svakom prethodnom razdoblju kada se govorilo da će svijet ostati bez nafte, poduzimali su se važni koraci - od novih tehnologije do novih nalazišta. Postajali smo svijesni kako na najbolji način koristiti energiju. Naši automobili danas troše manje nafte nego prije 15 godina. Došlo je do promjena u ponudi i potražnji. Uz nova naftna i plinska nalazišta, ne smijemo zaboraviti na da su - najveća inovacija u energetici do sada, vjetar i solarna energija, a pripadaju prošlom stoljeću.

RSE: Kako će činjenica da Sjedinjene Američke Države od uvoznika postaju izvoznik nafte utjecati na vanjskopoltičke interese Washingtona? Hoće li to ublažiti strahove od nestabilnosti u Perzijskom zaljevu zbog Irana?

Yergin: Još od 1970-ih, Perzijski zaljev i stabilnost opskrbe naftom iz te regije za globalno gospodarstvo je od primarnog interesa. No, valja znati da Sjedinjene Države uvoze iz te regije svega 8 posto nafte. Za svjetsko gospodarstvo to je druga priča i strahovanja su opravdana. No, s pronalaskom novih izvorišta u SAD i Kanadi, te razvoju naftne industrije u Brazilu, zapadna hemisfera će imati dovoljno energenata za svoje potrebe. Možda ne u potpunosti, ali sasvim dovoljno za drugačiji položaj, kako zapadne hemisfere, tako i Sjedinjenih Američkih Država.

Postoji još nešto što se do sada zanemarivalo, a na što je predsjednik Barack Obama upozorio u govoru naciji 2012. Nova nalazišta plina i nafte, dodatni su impuls razvoju gospodarstva. Mi smo izračunali da će tako biti osigurano 1,7 milijuna radnih mjesta.

Uz to, posljednjih nekoliko mjeseci, privatni sektor u Evropi, sve je zabrinutiji zbog daleko jeftinje energije u Sjevernoj Americi. I Kinezi su zbog toga na oprezu.
Mnogi žele slijediti naš put. Primjerice, Japan umjesto nuklearki želi elektrane na prirodni plin. Kina je takodjer zainteresirana za uvoz prirodnog plina zbog sve većeg onećišćenja zraka. Izvoznik će biti, između ostalog i SAD, što je bilo nezamislivo prije samo nekoliko godina.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG