Dostupni linkovi

logo-print

Iz EU za BiH samo kritike, najavljuje se jači pritisak


Sjedište delegacije EU u Sarajevu

Sjedište delegacije EU u Sarajevu

BiH, za razliku od većine zemalja regiona, sa sastanka ministara vanjskih poslova država EU, u Briselu, ne može se nadati dobrim vijestima. Već je svima poznat očigledan i ničim opravdan zastoj BiH u procesu evropskih integracija.

S obzirom da je Izvještaj o napretku za 2013. koji je objavila Evropska komisija ove jeseni, osnov za usvajanje zaključaka o postignutim rezultatima zemalja koje se nalaze u procesu proširenja Unije, BiH se nema čemu nadati jer pozitivnih ocjena neće biti. Stoga ministar vanjskih poslova Slovenije Karl Erjavec najavljuje odlučniji pritisak međunarodne zajednice na BiH:

„BiH je problem što je tamo status kvo. Mi smo predložili da se napravi naredno zasjedanje Savjeta ministara vanjskih poslova u Briselu i da porazgovaramo o izradi Karl Erjavec

Karl Erjavec

akcijskoga plana. Smatramo da treba neko iz EU biti u takvoj ulozi kakvu ima Ketrin Ešton u dijalogu Priština - Beograd. BiH treba nekog takvog medijatora. Mislim da će i ostali ministri vanjskih poslova ići tim putem - da se napravi akcijski plan i da neko, kao Ketrin Ešton, napravi medijaciju. Ja mislim da to treba učiniti odmah na početku godine.“

Ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić kaže da je ovoj zemlji itekako važno da BiH ubrza svoj evropski put jer bi time bila osigurana stabilnost regije:

„U takvim uvjetima je rješenje više Europe, ne manje Europe, dakle veća prisutnost. Hrvatski je stav da treba vrlo proaktivna i specifično dizajnirana politika ili pristup Bosni i Hercegovini. Mi smo susjedi i naravno da je naši bitan interes stabilnost i prospertitet BiH, jer to znači i stabilnost naše cijele regije“, ističe Pusić.

Sejdić-Finci prerastao u slučaj Komšić

Na sastanku u Briselu, osim kritika, BiH nema šta očekivati, smatra Branislav Borenović, predsjednik Odbora za evropske integracije Narodne skupštine RS. On kaže da se postavlja samo jedno pitanje.

„Da li su vlasti u BiH euroskeptične, tj. antievropske - jer se ponašaju potpuno suprotno od onoga što izjavljuju. Formalno sve govori u prilog evropskim integracijama, a suštinski sve rade protiv evropskih integracija. Interesantno je kad pogledate juli 2012. godine, sa komesarom Štefanom Fileom lideri vladajućih stranaka u BiH su potpisali Mapu puta - jedan dokument koji je postavljen kao ključni preduslov za korištenje IPA fondova i za dalji nastavak kada je u pitanju evropski put BiH u vezi sa pitanjem podnošenja aplikacije i novog, višeg statusa u evropskim integracijama - nisu u stanju uraditi za skoro 20 mjeseci, a na to su se obavezali. Da ne govorim o presudi Sjedić-Finci - niti o tome da mogu, što je isto tako paradoksalno, u svega nekoliko sati izmijeniti Zakon o elektroprenosu kako bi došli do svježeg novca za javnu potrošnju, da mogu dogovoriti Izborni zakon u svega pola dana, mogu u svega nekoliko dana donijeti budžet institucija u kojima sjede i kojima vladaju, a ne mogu da dogovore implementaciju presude Sejdić-Finci i mehanizam koordinacije kao ključne preduslove da bi zemlja mogla ići dalje“, navodi Borenović.

Uz to što ne postoji odgovornost bh. lidera za evropski put, očigledno je i da je Evropska komisija ne reaguje na zloupotrebe slučaja Sejdić-Finci, kaže analitičar Zlatko Hurtić:

„S obzirom da se pritisak stavlja samo na jednu stranu, očigledno je da je slučaj Sejdić-Finci prerastao u slučaj Komšić, te da hrvatska strana u svim tim razgovorima ucjenjuje, odnosni koristi pritisak EU kako bi se crtao treći entitet po nekim izbornim granicama. Ja mislim da je to neprihvatljivo, ne samo za BiH nego i za EU, i da nije više konstruktivno stavljati pritisak na sve. Svi oni koji blokiraju put prema NATO-u, a to znamo da su Milorad Dodik i RS, i svi oni koji blokiraju BiH na slučaju Sjedić-Finci prema EU, a tu se u ovom slučaju radi o HDZ-u i drugim hrvatskim strankama, moraju dobiti jasna upozorenja od EU. Inače, imaćemo situaciju u kojoj će jedna strana morati pristati, maltene, na treći entitet, što apsolutno nije ono ni što EU deklarativno želi, a ni SAD. Zloupotreba u tome ide jako daleko u tome da se slučaj Sejdić-Finci pokušava koristiti sada za rješavanje nekog tzv. hrvatskog pitanja, koji u konačnici ima interes da crta granicu trećeg entiteta. Po meni, to je neprihvatljivo i EU mora biti vrlo selektivna i vrlo oštra prema onima koji te zahtjeve upućuju i prema onima koji na osnovu tog neprincipijelnog stava zaustavljaju našu zemlju prema EU.“
XS
SM
MD
LG