Dostupni linkovi

logo-print

Iz EU najavljene sankcije - slijedi li izmjena zakona u Hrvatskoj


Zastava Hrvatske, EU i ostalih zemalja-članica

Zastava Hrvatske, EU i ostalih zemalja-članica

Europska komisija najavila je sankcije Hrvatskoj, zbog toga što Hrvatska nije do kraja prošlog tjedna izmijenila zakon o europskom uhidbenom nalogu kojim se valjanost tih naloga ograničava samo na one izdane nakon 2002. godine. Europska komisija tvrdi da hrvatske vlasti tako od izručenja Njemačkoj štite Josipa Perkovića, nekadašnjeg visokog funkcionera UDB-e, a potom suradnika Tuđmana i Mesića, koji je u prvoj polovici osamdesetih naredio i organizirao ubojstvo jednog hrvatskog političkog emigranta u Njemačkoj.

Štitite ubojice iz komunističkog režima, poručili su u ponedjeljak iz Europske komisije Hrvatskoj, nakon što nisu primili odgovor kada i kako će Hrvatska izmijeniti svoj zakon o europskom uhidbenom nalogu - u medijima već nazvan „Lex Perković“ - i iz njega izbaciti ograničenje da vrijede samo oni nalozi izdani nakon 2002. godine. Glasnogovornica Europske komisije Mina Andrejevna najavila je da će potpredsjednica Komisije i povjerenica za pravosuđe Vivian Reding o tome sljedećeg tjedna izvijestiti Komisiju i predložiti mjere predviđene hrvatskom pristupnim ugovorom, a to može značiti i uskraćivanje Hrvatskoj novca iz fondova Europske unije.

Naime, Hrvatski sabor je 28. lipnja - dva dana pred ulazak Hrvatske u Europsku uniju - ograničio važenje europskih uhidbenih naloga samo na one izdane nakon kolovoza 2002., i time po ocjeni povjerenice Reding zaštitio od njemačkog uhidbenog naloga Josipa Perkovića, nekadašnjeg visokog funkcionera UDB-e, a potom u devedesetima suradnika Tuđmana i Mesića. Nijemci Perkovića terete da je 1983. godine organizirao i naredio ubojstvo političkog emigranta Stjepana Đurekovića, koji je nakon bijega iz Hrvatske u Njemačkoj objavljivao tekstove o tome kako članovi obitelji najviših jugoslavenskih funkcionera kradu i pljačkaju.

Premijer Zoran Milanović odgovara pak kako kod ove vremenske ograde nije riječ o Perkoviću, već se tako štite hrvatski branitelji od mogućih uhidbenih naloga iz devedesetih, a i da nije dobro neke države članice Europske unije mogu imati ograničenje, a Hrvatska i neki drugi – ne.

„Želim ovu raspravu dići na jednu razinu – ako treba - i država članica naprosto da vidimo da li nam odgovara sistem u kojem za države vrijede različita pravila“, kazao je Milanović.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić je nakon poruke iz Bruxellesa kazala kako Milanovićeva inicijativa može ići kasnije, ali da na poruku Redingove treba reagirati - u ovom trenutku.

Vesna Pusić

Vesna Pusić

„To je nešto što je neposredno na dnevnom redu i treba uskladiti hrvatski zakon, što de facto znači promjenu jednog članka, odnosno skidanje ograničenja na 2002. godinu.“

Novinar „Novog lista“ Dražen Ciglenečki, sklon socijaldemokratima, ali ne i nekritički, u izjavi za RSE podržava Milanovićev stav, ali očekuje i da će premijer od njega odustati.

„Načelno mislim da je premijer trebao tako postupiti, jer - zašto Hrvatska ne bi imala pravo na vremensko ograničenje, kao i one zemlje koje su bile članice EU u vrijeme kada je okvirna uredba o uhidbenom nalogu stupila na snagu? Premijer ima ideju da u izravnim razgovorima s čelnim ljudima država članica otvori tu temu, međutim po svemu sudeći to neće uspjeti i na kraju ćemo mi promijeniti zakon u tom dijelu na kojem inzistira Europska komisija“, izjavio je Ciglenečki.

Politički analitičar Žarko Puhovski u izjavi za RSE ne vidi razlog zašto se Vlada uopće miješala u ovaj problem, a argument o zaštiti branitelja odbacuje, jer – prvo - još desetak godina nijedan od jugoistočnih susjeda Hrvatske neće u Europsku uniju.

„Drugo, Hrvatska već ima ugovore o suradnji sa Bosnom i Hercegovinom i sa Srbijom, gdje su došle već tisuće takvih zahtjeva i svi su oni – osim tri ili četiri - ostavljeni po strani i proglašeni besmislenima, ili su bili besmisleni - to mi ne možemo znati. Treći argument se svodi na pitanje – po čemu bi to hrvatskoj Vladi i hrvatskoj političkoj zajednici uopće trebalo biti u interesu da se ne procesuiraju oni koji su eventualno počinili ratne zločine, a da ih hrvatsko pravosuđe nije na vrijeme procesuiralo ili ih uopće nije procesuiralo?“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG