Dostupni linkovi

logo-print

Iz EU apeluju na političare: Otkujte Zemaljski muzej BiH


Već godinu i po dana zatvoren je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, najstarija kulturno-naučna ustanova u zemlji koja baštini naslijeđe svih ovdašnjih narodâ. Još nema političke volje za rješavanje njegovog pravnog i finansijskog statusa. Ipak, ovih dana reagovali su predstavnici međunarodnih institucija i bh. intelektualci zahtijevajući od nadležnih vlasti da hitno preduzmu korake i ponovo otvore Muzej.

U otvorenom apelu predstavnici nekoliko ambasada u Bosni i Hercegovini, u ime Mreže državnih instituta za kulturu zemalja članica Evropske unije (EUNIC) u BiH pozivaju političare da riješe pitanje zatvorenog Zemaljskog muzeja.

"Ono što mi primarno želimo je da se Zemaljski muzej BiH otvori za javnost i da se aktivira, što vjerovatno podrazumijeva neku vrstu privremenog rješenja. Nismo išli u tom pravcu da nudimo neko konkretno rješenje. Rješenja već postoje, samo je, ustvari, važno da svi koji su uključeni prepoznaju značaj akcije koja se mora desiti odmah, te da je i privremeno rješenje bolje nego držati jednu ovako važnu instituciju zatvorenom", kaže za RSE Larisa Halilović, predsjedavajuća EUNIC Mreže u BiH i predsjednica Britanskog savjeta u BiH.

Članovi Mreže EUNIC, već dvije godine - ističe Halilović - pružaju podršku razrješenju statusa Muzeja i šireg statusa kulture u Bosni i Hercegovini.

Larisa Halilović

Larisa Halilović

"To je nešto što se mora uraditi i uopće nije upitno. Kultura nije opcija i nije luksuz. Kultura je osnova. Zemaljski muzej BiH zatvoren ne predstavlja zatvaranje samo za javnost u Bosni i Hercegovini i, da tako kažem, uklanjanje izvorâ informacija o Bosni i Hercegovini ili Balkanu. Zemaljski muzej je mnogo širi i značajniji od lokalne perspektive. Važno je da se ponovno i hitno otvori pristup bogatstvu kulturnog naslijeđa svim mladim ljudima, školama i građanima i građankama BiH, ali i čitavoj Evropi i svijetu, jer Bosna i Hercegovina predstavlja dio te cijele priče“, smatra Halilović.

Istovremeno, i pojedini bh. intelektualci uputili su zahtjev Savjetu ministara BiH i vladama oba bh. entiteta. U pismu oslovljenom "Hitno otvorite Zemaljski muzej!" nedostupnost Muzeja za javnost karakterišu kao anticivilizacijski čin, te su zatražili privremeno rješenje.

"Sramota je mene pred mojom djecom kojoj moram objašnjavati zašto su dvije letve stavljene na tako lijepu zgradu i nije nam omogućeno da ulazimo unutra i da uživamo ili se educiramo o onome što je naša prošlost. Kad dođu prijatelji izvana, više ih tamo i ne vodimo, predug je period prošao, da smo se i mi počeli navikavati na to kao da to više ne postoji, kao da su to neki naši umrli preci koje više ne vrijedi ni pominjati. Zato ova inicijativa treba da probudi našu svijest, i svijest građana, i akademske zajednice", kaže grafički dizajner Bojan Hadžihalilović, jedan od potpisnika ovog zahtjeva.

A svijest bh. političara? Čini se da se i oni bude iz hibernacije, barem neki. Na sjednici Vlade Federacije BiH, održanoj u srijedu, odlučeno je da će se Zemaljski muzej BiH uskoro otvoriti, jer se bliži stogodišnjica Sarajevskog atentata i očekuje dolazak brojnih turista. Onemogućiti inostranim posjetiocima pristup istinskoj državnoj atrakciji je isuviše rizično i sramotno.

"Federalna vlada je obezbijedila 300.000 maraka, Ministarstvo civilnih poslova - to je sada u proceduri - će obezbijediti oko 300.000, Kanton Sarajevo više od 100.000, što je dovoljna osnova da se do kraja godine isplate sve plaće i da se može raditi. E, sad, pare koje je obezbijedila Federacija, doći će možda u šestom mjesecu, ali, gospodo, otvorite Muzej 15. aprila, pa ćete dobiti platu prvog juna. Da budemo jasni - ovo što muzejski radnici nisu radili, neće im se nikada platiti. Vi morate znati da ogroman broj radnika nije za to da se Muzej zatvara. Zovu nas radnici direktno i žale se", navodi za BH Radio 1 Salmir Kaplan, ministar kulture i sporta Federacije BiH.

Adnan Busuladžić

Adnan Busuladžić

Vlada Federacije BiH na zasjedanju je odlučila da će se posljednji put obratiti Savjetu ministara BiH za rješavanje pitanja zatvorenog Zemaljskog muzeja. Dobije li negativan odgovor, Vlada će pristupiti mjerama: imenovanju privremenog upravnog odbora Muzeja i novčanoj podršci.

Iako je direktor Adnan Busuladžić ranije isticao da se Muzej neće otvoriti dok ne bude riješen njegov pravni status, ministar Kaplan na to kaže:

"To on može tako govoriti za neku instituciju koju je on osnovao, ali pošto to nije njegov muzej, pitanje je hoće li on biti direktor. Ne može on govoriti da će otvoriti Muzej ili neće. To može Vlada Federacije i normalno je da će Vlada to narediti - vrlo uskoro.“

Misija Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, uključujući Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID) uputila je u četvrtak čestitke bh. institucijama vlasti na inicijativi za ponovno aktiviranje rada Muzeja, te traže da se brzo riješe prepreke za otvaranje vodeće kulturne institucije u BiH.

"Dužnost je izabranih vlasti da štite svoje institucije kulture. Niko nema pravo da ih drži zatvorene i uskraćuje ljudima pravo na njihovu baštinu“, naglasio je David Barth, direktor Misije USAID-a.

Zemaljski muzej BiH čuva brojne artefakte. Njegova tri odjeljenja: arheološki, etnološki i prirodoslovni svjedoče o civilizacijskom kontinuitetu Bosne i Hercegovine. Ipak, 22 godine Muzej, kao i ostalih šest institucija kulture od državnog značaja (Umjetnička galerija BiH, Kinoteka BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH) nema pravni i finansijski status.

Propast Zemaljskog muzeja jedna je u nizu kolateralnih šteta bh. vlasti na svim njenim nivoima. Međutim, navodi politologinja Sabina Ćudić, odgovornost treba da snose i direktori tih institucija kultura.

"Treba skrenuti pažnju i na trenutne menadžere i direktore institucija kulture u BiH koji nisu doprinijeli svojim angažmanom rješavanju tog problema. Nažalost, to se pitanje pokrenulo tek onda kada je ukinuto to mizerno finansiranje institucija kulture, s tim da, moramo priznati, korisnici tih usluga nisu bili zadovoljni njihovim radom ni prije samog prestanka finansiranja. Nažalost, ambicije menadžera i direktora tih institucija kulture su male i, čini mi se, da njihove sposobnosti nisu na nivou koji ta historijska borba za te institucije zahtijeva", zaključuje Ćudić.
  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG