Dostupni linkovi

logo-print

Italijanska kriza mogla bi proizvesti niz problema


Mreže EPCG-a - ilustracija

Mreže EPCG-a - ilustracija

Poslije "grčke probe", Evropsku uniju sada trese italijanska kriza koja, s obzirom na okolnost da je treća evropska, a osma svjetska ekonomija, ukoliko kriza izazvana državnim dugom od skoro dvije hiljade milijardi eura, prijeti da zauvijek promijeni sliku Evrope i značajno potrese i ostatak svijeta.

Postavlja se pitanje kako se dalji razvoj događaja može odraziti na Crnu Goru i region zapadnog Balkana.

Ključna saradnja Crne Gore i Italije se odvija u energetskom sektoru. Italijanska kompanija A2A je manjinski, ali sa državom skoro ravnopravan suvlasnik crnogorske Elektroprivrede i to sa pravom upravljanja kompanijom.

Bilo je planova za gradnju četiri hidroelektrane na rijeci Morači, a trenutno je najvažniji projekat izgradnje elektro-energetskog kabla, koji bi položen po dnu Jadranskog mora povezao dvije zemlje.

U Vladi, čini se, nijesu zabrinuti da sudbina angažmana italijanskih elektro-energetskih kompanija i zajedničkih projekata može biti ugrožena.

Marko Vujović, pomoćnik ministra ekonomije za investicije kaže da, iako u vlasničkoj strukturi firme A2A dominira državno vlasništvo, globalni efekti italijanske krize neće uticati na pojedinačne projekte kompanija.

"Naša očekivanja su da neće doći do značajnijih pomjeranja jer su ovi projekti ranije planirani u planovima razvoja tih kompanija. Takođe, ove kompanije su ranije obezbijedile sredstva finansiranja za projekte. Nadamo se da uticaj koji kriza u Italiji može da ima na globalnom niovu neće imati negativne efekte na pojedinačne projekte koje provode određene kompanije. Ponovio bih da se radi o kompanijama koje su ozbiljne i sada nema većih dubioza i problema u njihovom poslovanju", kazao je Vujović.

Crnogorsko-italijanski elektro-energetski aranžman, u domaćoj javnosti se uglavnom doživljava kao rezultat ličnog odnosa i dogovora premijera dvije zemlje: crnogorskog bivšeg i italijanskog budućeg-bivšeg: Mila Đukanovića i Silvija Berluskonija, pa se špekuliše sa mogućnošću da i ta okolnost bude predmet preispitivanja od strane italijanske javnosti i, eventualno, državnih organa.

Takvim slutnjama ide u prilog i činjenica da je u milanskoj lokalnoj samoupravi već bilo protivljenja ovom projektu, a i mještani Peskare, odakle počinje podvodni kabl, se žestoko protive ovom projektu zbog ekoloških razloga i, za njih spornih, ekonomskih efekata.

Tri scenarija

Iz EPCG i italijanske A2A u srijedu nije bilo moguće dobiti bilo kakvu izjavu u vezi sa italijnaskom krizom i mogućih posljedica koje ona može proizvesti.

Ekonomski stručnjaci su, za sada, uzdržani sa projekcijama ali čini se da ni za koga nije sporno da će italijanska kriza proizvesti niz problema.

Istraživač Bečkog instituta za medjunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov je odgovorio na pitanje RSE - da li postoji mogućnost da energetski aranžmani Crne Gore i Italije budu ugroženi prekojadranskom krizom.
Vladimir Gligorov

Vladimir Gligorov


"Kako sada stvari stoje, italijanske javne finasije će biti pod pritiskom jedno duže vrijeme tako da italijanske državne kompanije i sve one koje zavise od države vjerovatno će imati probleme i moraće da odgađaju neke od tih svojih planova i obaveza. Kako će to tačno izgledati zavisi od toga šta su njihovi prioriteti, a ja to ne znam", kazao je Gligorov.

Na pitanje da li osim ove saradnje u energetskom sektoru i eventualno smanjenih očekivanja domaćih turističkih poslenika, što se tiče dolaska gostiju iz Italije, u Crnoj Gori treba očekivati i još neke eventualno negativne efekte, Gligorov odgovara:

"Imate taj efekat na izvoz, imate negativan efekat na turizam, eventualno na investicije. Ukoliko bi došlo do toga da uslijed ove krize euro oslabi to bi u stvari bilo povoljno za Crnu Goru tako da bi to eventualno mogao da bude povoljan efekat, ako bi se stvari razvijale u tom pravcu. Crna Gora koristi euro pa bi onda sve bilo jeftinije".

Što se tiče posljedica koje bi region zapadnog Balkana mogle zadesiti uslijed eskalacije italijaske krize, profesor Gligorov kaže da je pitanje - kolike će biti dimenzije te krize.

Najblaža varijanta je da Italija udje u duži period stagnacije dok je druga, nešto teža, ulazak u restrukturiranje italijanskih banaka koje bi značilo smanjenje bankarskih aktivnosti, koje bi u krajnjem predstavljalo veliki direktan ili indirektan problem za bankarske sisteme zemalja regiona.

Profesor Gligorov kaže da postoji i treći - najgori scenario.

"Treća mogućnost je da dođe do ponovnog uvođenja lire i da se onda inflatorno otpišu ti neki dugovi. No, to bi onda bio značajan udar na ekonomsku aktivnost Italije. Posljednja mogućnost je da se raspadne cijela euro zona. U svakom slučaju bi bilo teško predvidjeti posljedice ali bi svakako pozicije po Balkan bile ozbiljne", ocjenjuje on.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG