Dostupni linkovi

logo-print

Istraživanje Documente: 2.183 žrtve rata na zapadu Slavonije


Sa prestavljanja rezultata istraživanja

Sa prestavljanja rezultata istraživanja

Nevladina udruga Documenta predstavila je prve rezultate istraživanja ljudskih gubitaka u ratu u Hrvatskoj. Radi se o podacima za zapadnu Slavoniju, a u Documenti upozoravaju da su oni krenuli u ovo istraživanje, jer ga znanost i državne institucije još nisu obavile.

Nevladina udruga Documenta predstavila je privremene podatke svog terenskog istraživanja ljudskih gubitaka u ratu u Hrvatskoj 1991 – 1995 na prostoru zapadne Slavonije, odnosno na prostoru nekadašnjih općina Slavonska Požega, Pakrac, Daruvar, Virovitica, Grubišno Polje, Nova Gradiška, Podravska Slatina i Orahovica.

„To je dakle brojka od 2.183 žrtve rata, i to je brojka za koju ne očekujemo velike korekcije u smislu povećanja. Mi vjerujemo da smo ovim popisom doista obuhvatili sve žrtve na tom području. Pretpostavljam da bi se ta brojka mogla smanjiti, kada detektiramo izravne i neizravne žrtve rata, odnosno direktne i indirektne“, naveo je istraživač Tomislav Fresl.

Među 2.183 poginule, ubijene i nestale osobe na tom području 85 posto je muškaraca, a 15 posto žena. Pripadnici vojnih, policijskih i paravojnih postrojbi čine 50 posto žrtava, 37 posto su civili, a za ostale nema jasnih podataka.

Za gotovo 600 žrtava nema podataka o etničkoj pripadnosti, dok je među njih 1588 za koje je poznata etnička pripadnost najviše onih hrvatske nacionalnosti – 872, zatim srpske - 641, češke - 29, 18 mađarske i 14 talijanske nacionalnosti.

Voditeljica Documente Vesna Teršelič kazala je kako je Documenta krenula u projekt poimeničnog popisivanja svih žrtava rata u Hrvatskoj zato što to nisu napravile znanstvene niti državne institucije u Hrvatskoj, a za to je po njenoj ocjeni glavni uzrok - nedostatak kadrova.

„Documenta je osnovana pred više od 10 godina, u prvome redu kako bi pridonijela čuvanju uspomene na sve stradale, te – bilježeći i pamteći imena i okolnosti stradanja svih ubijenih i nestalih – potakla društvene procese suočavanja s prošlošću i izgradnje povjerenja“, konstatirala je Vesna Teršelič.

Upravo zbog toga što su do sada prikupljeni podaci još uvijek nepotpuni i u određenoj mjeri manjkavi – a to zbogmalog broja i loše kvalitete izvora za pojedine skupine žrtava – u Documenti kažu kako se neće upuštati u detaljne statističke analize tih podataka, jer bi – tvrde - one mogle dati značajno iskrivljenu sliku ratnih događaja na tom području.

Manipuliranje nestalima

Documenta planira do kraja 2017. godine objaviti podatke o svim ljudskim gubicima u ratu u Hrvatskoj. Još nisu obavljena terenska istraživanja u dijelovima Like i u Dalmatinskoj zagori. Prema do sada dostupnim podacima, Documenta je zabilježila 14.569 žrtava.

Različite su brojke o ljudskim gubicima u ratu u Hrvatskoj. Najozbiljnije do sada objavljeno istraživanje „Rat u Hrvatskoj 1991-1995“, što su ga vodili beogradski povjesničar Mile Bjelajac i zagrebački sociolog Ozren Žunec, govori o 22.000 žrtava – 15.000 Hrvata i 7.000 Srba.

Slaven Rašković, foto: Enis Zebić

Slaven Rašković, foto: Enis Zebić

„U izvorima koje smo koristili našli smo do sada brojne greške. Tako smo i kod podataka 'Veritasa' iz Srbije koje smo koristili, zbog kojih nas se često proziva, pronašli brojne greške radeći naše terensko istraživanje. Ali to ne znači da a priori odbacujemo stvari koje se pronalaze u tim izvorima, nego pokušavamo pronaći potvrdu iz drugih izvora. Ono što je bit i što je razlika našeg istraživanja prema drugim istraživanjima koja se provode u Hrvatskoj i regiji, jest da je osnovni izvor našeg istraživanja direktna komunikacija s obiteljima i poznanicima žrtava“, kazao je o problemima u istraživanju žrtava rata u Hrvatskoj voditelj projekta Slaven Rašković.

Tako je do sada u sklopu projekta obavljeno 6150 razgovora sa članovima obitelji žrtava, njihovim rođacima, prijateljima i znancima.

On je pozitivno ocijenio suradnju sa Upravom za zatočene i nestale hrvatskog Ministarstva branitelja, ali je upozorio da politika manipulira sa nestalima.

Rašković je prozvao Hrvatsku da ne istražuje sve poznate grobnice sa srpskim žrtvama, kako bi na taj način prisilila Srbiju da konačno otkrije lokacije sekundarnih i tercijarnih grobnica u kojima su žrtve hrvatske nacionalnosti, i to je nazvao nedopustivim.

Iako se Documentu ponekad napada od strane zagrebačkih središnjica udruga hrvatskih žrtava rata, on je kazao kako je suradnja sa tim udrugama na terenu jako dobra.

Documenta neće objaviti imena žrtava, nego će na zahtjev biti omogućen uvid u podatke o konkretnoj osobi. Također, pozivaju sve zainteresirane koji imaju saznanja o smrtno stradalima i nestalima da ih prenesu istraživačima Documente, kao i da kontaktiraju Documentu kako bi provjerili je li konkretna žrtva, koja je sa njima povezana, ispravno zabilježena.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG