Dostupni linkovi

logo-print

Istoriografija opterećena nacionalističkim zabludama


Udžbenici istorije - ilustrativna fotografija: Midhat Poturović

Udžbenici istorije - ilustrativna fotografija: Midhat Poturović

Protekle dvije decenije na prostoru bivše Jugoslavije bile su sudbonosne i dramatične, a događaji koji su se desili, odredili su živote miliona ljudi, prvenstveno onih koji su preživjeli. U ime svih onih koji nisu ostaje odgovornost i obaveza pojedinaca, društva i nauke da kažu šta se zaista desilo 90-ih, te da se istorija i istoriografija oslobode idelogije i politike.

Više od decenije i po nakon završetka posljednjeg rata u BiH još uvijek ne postoji jedinstven stav šta se i zbog čega desilo na prostorima bivše Jugoslavije, ali i BiH.

Lovrenović: Nije se teško sjetiti koliko su pojedini historičari u vrijeme pred raspad Jugoslavije i za vrijeme raspada, za vrijeme ratova svojim javnim nastupima, svojim tekstovima, knjigama podgrijavali atmosferu netrpeljivosti.
Još uvijek vladaju različite interpretacije prošlosti i događaja 90-ih godina prošlog vijeka, a istoriografija je, prema ocjeni stručnjaka, još uvijek opterećena nacionalističkim zabludama i ideologijama.

U udžbenicima nije tretirana nedavna istorija, a u javnosti preovladava mišljenje o tri ili više različitih varijanti istih događaja. Tome su umnogome proteklih 20 godina doprinijeli upravo istoričari, kaže profesor sarajevskog Univerziteta Dubravko Lovrenović.

„Nije se danas teško sjetiti koliko su pojedini historičari u vrijeme pred raspad Jugoslavije i za vrijeme raspada Jugoslavije, za vrijeme ratova svojim javnim nastupima, svojim tekstovima, knjigama podgrijavali atmosferu netrpeljivosti, koliko su podgrijavali atmosferu isključivosti, koliko su stvarali atmosferu u kojoj obični ljudi, kojih se zapravo to najviše i tiče, njihovih života, na kraju svega toga što se desilo ostaju međusobno udaljeni, vezani za tri, ili čak i više različitih verzija događaja, odnosno historijskih istina“, ocjenjuje Lovrenović.

Tajni i nedostupni dokumenti

Istorija i istoriografija na ovom području posljednjih 20, 30 godina bila je pod velikim uticajem politike i političkih elita, i to nije ništa neobično jer na istoričare utiču okolnosti u kojima žive, smatra direktor Instituta za istoriju u Sarajevu Husnija Kamberović.

Husnija Kamberović

Husnija Kamberović

Istina da u BiH nikada poslije rata nije bilo ozbiljnih razgovora o nedavnoj istoriji, zločinima, ratu i njegovim posljedicama a nekoliko je razloga za to, kaže Kamberović.

„Ako govorimo o dogovornosti za ono što se desilo posljednjih 20 godina i zašto historiografija nije našla način da objektivno prosudi, procijeni, ocijeni događaje koji su dešavali, možemo reći da to jeste rezultat slabosti historiografije iz velikog hendikepa sa kojim se historičari sučavaju zbog toga što još uvijek puno toga nama nije dostupno. Vrlo često historičari, pogotovo kad se radi o ovim događajima posljednjih 20-ak godina, moraju davati ocjene događaja na temelju informacija koje jesu javne, ali one vrlo često nisu dovoljne da se može ući u pozadinu svih tih događaja. A da bismo pravilno ocijenili neke događaje, mi moramo znati i pozadinu toga što se dešavalo. Dakle, puno tajnih dokumenata, nedostupnih dokumenata bi moralo biti stavljeno na raspolaganje historičarima“, ističe Kamberović.

Da ozbiljnih naučnih studija, velikih i generalnih, o ratu u BiH, njegovom karakteru i posljedicama još uvijek nema, slaže se i profesor istorije na banjalučkom Univerzitetu Željko Vujadinović, i pojašnjava:

„Naravno, ovo je jedna generalna ocjena. Svakako da imamo pojedinačnih jakih, izuzetno dobrih studija, utemeljenih, naučno valorizovanih, ali generalno jedne jake sinteze o posljednjih 20 godina još nemamo. To je vrijeme koje će čekati buduće istraživače. Važnija građa koja se odnosi na to vrijeme ili nije dostupna, ili je jednostavno nema. I drugo pitanje - što ipak treba da budu obavljena pojedinačna istraživanja koja bi rasvijetlila pojedine probleme i koja bi na kraju omogućila da se stvori jedna značajna sinteza.“

Misija OSCE-a u BiH proteklih godina ulagala je velike napore kako bi se stavovi približili i u udžbenicima dobila koliko-toliko iskristalisana slika o događajima iz posljednjeg rata. Svi ti napori nisu polučili neki veliki rezultat, napominje Lovrenović.

„Danas možete napisati čak i idealan udžbenik iz historije koji će tretirati samo taj rat 1992. - 1995. godine. Međutim, utjecaj elektronskih ali i printanih medija koji ovako ili onako forsirano donose samo jednu unaprijed, napamet naučenu sliku rata je, bojim se, takav da u tom smislu i najbolji udžbenik ne može odgovoriti svojoj osnovnoj svrsi“, smatra Lovrenović.

*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Šta koči BiH da dovrši potragu za nestalima
Nasljeđe Haškog tribunala: Dostignuća i kritike
Istoriografija opterećena nacionalističkim zabludama
Suđenje Župljaninu: Svjedok obrane o svom zatočenju

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i
Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.

Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.



XS
SM
MD
LG