Dostupni linkovi

logo-print

Američka zastava u Havani nakon više od pet decenija


Tokom istorijske posjete američkog državnog sekretara Johna Kerrya Kubi, u petak je nakon 54 godine podignuta zastava SAD-a na Američkoj ambasadi u Havani, označavajući time obnavljanje diplomatskih odnosa dviju zemalja. Iako su brojne kritike ovog poteza, stanovnici Latinske Amerike i Sjedinjenih Država odobravaju povratak Amerikanaca na Kubu.

Ista trojica marinaca koji su spustili američku zastavu 4. januara 1961.godine, u petak su učestvovali u podizanju zastave na na jarbol ispred Američke ambasade u Havani.

Keri je u govoru odao priznanje zemljama zapadne hemisfere zbog podrške obnovi odnosa Havane i Vašingtona.

"Iskreno se zahvaljujem liderima sa oba američka kontinenta koji već dugo traže da SAD i Kuba uspostave normalne odnose", rekao je šef američke diplomatije.

Keri je pozvao vlasti komunističke kube na političko otvaranje i okretanje istinskoj demokratiji "u kojoj su ljudi slobodni da biraju vođe, izražavaju svoje ideje i svoju vjeru", ali je dodao da prethodna američka politika nije dovela do demokratije na karipskom ostrvu, koja je od najjužnije tačke SAD razdvojena moreuzom.

"Na Kubancima je da oblikuju budućnost Kube", rekao je Keri, čije su prve riječi na ceremoniji bile na španskom jeziku.

Prema riječima šefa američke diplomatije, obnova diplomatskih veza je za dobrobit kako kubanskog i američkog naroda, i "nema mjesta nikakvom strahu".

Skoro tri četvrtine Amerikanaca pozitivnim doživljava obnavljanje diplomatskih odnosa sa Kubom. Čak 77 posto stanovnika diljem Latinske Amerike takodje ima pozitivan stav prema ovom dogadjaju. Anketa je provedena u Argentini, Brazilu, Čileu, Meksiku i Venezueli.

Čileanci u najvećem broju podržavaju obnavljanje kubansko-američkih veza, čak 79 posto njih, dok su Meksikanci najskeptičniji, sa 54 posto. Svi ispitanici takodje podržavaju okončanje američkog embarga prema Kubi. I Amerikanci i njihovi južni susjedi misle da će ovaj razvoj dogadjaja pospješiti razvoj demokratije na Kubi u narednih nekoliko godina.

Paralelno, bivši kubanski vođa Fidel Castro objavio je otvoreno pismo narodu u kojem ne pominje povijesno otvaranje Američke ambasade. Umjesto toga, on kritikuje američku vanjsku i ekonomsku politiku, te Sjedinjene države optužuje da su dužne njegovoj zemlji milione dolara.

U pismu, koje je Castro objavio povodom svog 89-tog rodjendana, daje se objašnjenje da je dug nastao zbog trgovačkog embarga kojeg je Washington uveo Havani 1960.godine. „Ta je blokada nanijela ogromnu štetu privredi naše zemlje“, piše Castro, koji podvlači da je Kuba posvećena "dobroj volji i miru u njihovoj hemisferi", ali dodaje da se "nikada neće prestati boriti za mir i dobrobit svih ljudi, bez obzira na boju kože ili naciju“.

Fidel Castro je vodio svoju zemlju od Kubanske revolucije, 1959. godine, do 2006., kada je zbog neobjavljenih zdravstvenih problema, predao vlast svom mlađem bratu, Raulu. Ovaj je pak pokrenuo brojne privredne reforme, a u decembru prošle godine, zajedno s američkim predsjednikom Barackom Obamom, najavio obnavljanje diplomatskih odnosa.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG