Dostupni linkovi

logo-print
Goran Šimić, stručnjak u oblasti krivičnog prava i tranzicijske pravde, nedavno je primio poziv da profesorima i studentima na prestižnom Univerzitetu Cambridge održi predavanje o procesu tranzicijske pravde na iskustvima BiH.

Jedini je školovani ekspert za tranzicijsku pravdu za kojeg ima mjesta na Cambridgeu, a nema ni na jednom od 23 bh. univerziteta. Za RSE govori o važnosti tranzicijske pravde za građane BiH, različitim interpretacijama istine, manipulacijama brojem žrtava.

RSE: Jedan od najvažnijih i prema mnogima najtežih zadataka koji su postavljeni pred Bosnu i Hercegovinu u procesu daljnje integracije u Evropsku uniju je uspostava društvenog mira kroz proces tranzicijske pravde. Međutim, iako se radi na tome u posljednjoj deceniji, još uvijek postoji nerazumijevanje ovog pojma. Šta podrazumijeva tranzicijska pravda?

Šimić: Tranzicijska pravda je jedna relativno mlada znanstvena disciplina, međutim, znanstvena disciplina koja u svijetu doživljava nevjerovatan procvat u zadnjih desetak godina. Mi kao društvo, bez obzira što izmišljamo iPhone, Galaxy S III, mobilni internet, napredujemo u ekonomskom smislu, zapravo nazadujemo u smislu vlastite humanosti, ljudskosti. Desetine, stotine sukoba koji se trenutno događaju u cijelom svijetu zahtijevaju da se na te sukobe odgovori na nekakav način, da civilizacijski, ljudski odgovorimo na patnje i stradanja tih ljudi. Ono što smo mi radili zadnjih 50, 60 godina su bila isključivo suđenja za ratne zločine. Međutim, shvativši da suđenja za ratne zločine u suštini neće dati odgovor na sva pitanja, odlučili su da pokušaju nešto drugo. Iz svega toga se razvila tranzicijska pravda kao jedna nova znanstvena disciplina, a koja bi trebala BiH dati odgovor na sve ono što joj je potrebno – od podizanja spomenika, utvrđivanja istine o stvarnim događajima, o poimeničnom popisu svih žrtava stradanja itd.

RSE: Vi, kao jedan od vodećih stručnjaka za tranzicijsku pravdu u BiH koji je ovaj predmet prvi put uveo na domaće univerzitete, danas nemate stalni angažman ni na jednom od tih univerziteta. Šta je u pitanju?

Šimić: Apsurdna je i smiješna, ali za mene prilično bolna činjenica, npr. Univerzitet u Cambridgeu, koji predstavlja jednu od najvećih i najvažnijih institucija obrazovanja u cijelom svijetu, koji je osnovan 1200 i neke godine, mene poziva da održim predavanje njihovim profesorima, studentima i akademskoj zajednici o procesima tranzicijske pravde, a primjerice u BiH sam u zadnjih šest mjeseci obijao vrata barem 10 ili 15 obrazovnih institucija, i privatnih i državnih, koje su me glatko odbile da tu predajem, iako ispunjavam sigurno sve uvjete i sigurno sam im esencijalno potreban – vjerovatno zato što nisam bio u nijednoj stranci, za mene nije niko lobirao. Onda me jedan od njih pozvao da predajem i nakon tri sedmice mi je dao otkaz rekavši da su se oni predomislili i da oni imaju nekog svog.

RSE: Kako je došlo do saradnje sa Univerzitetom u Cambridgeu?

Šimić: Mi kao društvo, odnosno ja kao nekakav znanstveni eksponent te cijele priče, predstavljamo značajan primjer onoga šta se u svijetu događa u tranzicijskoj pravdi i značaj izvor iskustva. U kontekstu toga Univerzitet u Cambridgeu me pozvao da 14. novembra ove godine održim predavanja o zvaničnim procesima tranzicijske pravde u BiH.

RSE: Proces tranzicijske pravde u BiH prate izazovi od samog početka. Koji su to izazovi?

Šimić: Progres uvijek ima i svojih negativnih strana za one koji smatraju da će on ugroziti njihove dostignute pozicije. U BiH imamo niz ljudi, organizacija, možda i društvenih grupa koji smatraju da će procesi tranzicijske pravde ugroziti njihove sadašnje pozicije, privilegije i sve ono što su ustanovili. Isto tako, postoji niz pojedinaca u BiH koji zarad svojih vlastitih, uskih interesa žele onemogućiti žrtve da ostvare sve ono što je žrtvama potrebno. S druge strane, mi živimo u jednom društvu koje je upalo u nekakav letargično-depresivni procjep, jednu debelu psihološku depresiju i duboku rupu, koje smatra da ono što nam se dogodilo ne može biti ni na koji način ispravljeno i da oni koji su bili žrtve, a rekao bih da smo svi mi bili - jednostavno su se našli na pogrešnom mjestu u pogrešno prostoru.

RSE: Ovih dana učestvovali ste na konferenciji u Banjoj Luci na kojoj je predstavljena Strategija tranzicijske pravde u čijoj izradi ste učestvovali. Predstavnici tri nevladine organizacije burno su reagovali i napustili konferenciju. O čemu se zapravo radilo?

Šimić: Dogodio se jedan incident gdje su predstavnici tri nevladine organizacije u RS burno reagirale rekavši da taj tekst zapravo predstavlja atak Federacije BiH na RS, da mu je jedini cilj da se RS proglasi agresorom, odnosno da se Srbi proglase zločincima, a Bošnjaci žrtvama - što je prilično apsurdna, jedna monstruozna laž i monstruozna konstrukcija, jer ako uzmete dokument vidjećete da je on apsolutno neutralno postavljen, on se obraća svim građanima BiH i želi ponuditi istinu, smiraj i pomirenje svim građanima BiH ne određujući i ne pretendirajući da kaže ko je započeo rat, kako.

RSE: Da li je to pokazatelj da bh, društvo još uvijek nije spremno da se suoči sa svojom prošlošću?

Šimić: Sigurno je da ne postoji jedinstven model događaja u BiH i da je svaka pojedinačna regija imala neke svoje istine, koje tek treba utvrditi. S druge strane, niko od nas ne može bježati od onoga što je uradio. Istina nije samo istina o zločinima koje ste vi počinili prema meni ili pripadnicima moga naroda. Istina je i ono što sam ja počinio prema svima nama. U kom obimu i na koji način smo činili zločine jedni prema drugima, mislim da tek trebamo utvrditi.

*****************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG