Dostupni linkovi

logo-print

Ističe rok za pripreme nacrta zakona o pravosuđu


Zgrada Vlade Crne Gore

Zgrada Vlade Crne Gore

Ističe rok do kojeg Vlada treba da pripremi nacrte Zakona u sferi pravosuđa u skladu sa nedavnim izmjenama Ustava, a koji bi se potom polovinom septembra morali naći u skupštinskoj proceduri. Da li to što iz Ministarstva pravde najavljuju kako će im kvalitet biti ispred brzine ostavlja prostor za tumačenja kako je moguće usporavanje reforme pravosuđa koja je jedan od ključnih zahtjeva Evropske unije?

Pošto su crnogorski poslanici nakon dvije i po godine rada na izmjenama najvišeg pravnog akta u sferi pravosuđa, usvajanjem amandmana na Ustav, uspjeli da završe svoj posao, slijedi faza usklađivanja Zakona sa Ustavom i njihova primjena. Već ističe rok do kada je Ministarstvo pravde trebalo da pripremi nacrte Zakona o sudskom savjetu i sudovima kao i o Ustavnom sudu i o državnom tužilaštvu, kako bi se oni polovinom septembra našli pred poslanicima.

Za kašnjenje resornog ministarstva razumijevanja nema šef parlamenta Ranko Krivokapić.

"Suštinski rješenja koja su u Ustavu su poznata više mjeseci prije usvajanja ustavnih amandmana jer su prošla jednu provjeru Venecijanske komisije, pa drugu provjeru Venecijanske komisije, i mislim da su ministarstva na vrijeme znala da bi mogla konačna rješenja. Imali su vremena da se pripreme i naprave te izmjene zakona. Ne bih volio da mi opet to uradimo u parlamentu, a ako budemo morali mi ćemo to uraditi. Vidjećete da to nije tako ogroman rok", kazao je Krivokapić.

Prije nekoliko dana u izjavi za Televiziju Crne Gore pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević nije mogla da garantuje da će biti ispoštovani rokovi u okviru kojih je ministarstvo trebalo da pripremi nacrte četiri važna zakona u sferi pravosuđa.

"Ja sad u ovom momentu ne mogu da vam kažem osim da ćemo sve uraditi da ispoštujemo sve rokove, ali ne na uštrb kvaliteta zakona", istakla je tada.

I dok za Zakone o sudskom savjetu i sudovima prvi nacrti već postoje, prema riječima Lakočević za onaj o državnom tužilaštvu trebaće više vremena. Kako sve to zvuči Velizaru Kaluđeroviću, članu Ustavnog odbora iz opozicione Socijalističke narodne partije?

"Zvuči veoma neodgovorno i zbog toga potpuno neprihvatljivo. Mjesec dana za usklađivanje 4 zakona, a pritom treba imati na umu da je to pitanje od najvećeg nacionalnog interesa, nikome ne bi smjelo da padne na pamet da pokuša da nađe izgovor i kaže da neće održati rokove, jer je avgust i vrijeme godišnjih odmora".

Jedan od koraka ka nezavisnosti sudstva

Kritike na račun Ministarstva pravde stižu i od Borisa Marića koji se bavi pravnim pitanjima u Centru za građansko obrazovanje. On se nada da odugovlačenja u usvajanju zakona neće dovesti u pitanje otvaranje do kraja godine najtežih poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa Evropskom unijom.

Boris Marić

Boris Marić

"Ono što najviše zabrinjava je činjenica da je ovo samo jedan od mnogobrojnih koraka ka dolaženju do suštinske nezavisnosti pravosudnog sistema i možemo ga nazvati kao usporavanje procesa. Ali, evo, da ne prejudiciramo i vidimo da li će se do kraja otvoriti poglavlja 23 i 24. Na kraju krajeva ako dozvoljeni rok ne pređe neku granicu da ugrozi otvaranje poglavlja mi onda možemo očekivati otvaranje i onda bi ovo kašnjenje negdje i bilo podnošljivo", rekao je Marić.

Usklađivanje Zakona u sferi pravosuđa sa usvojenim Ustavnim amandmanima pretpostavka je za početak izbora vrhovnog državnog tužioca, predsjednika Vrhovnog suda i sedam sudija Ustavnog suda. Po novim pravilima za izbor glavnog tužioca i sudija Ustavnog suda biće potrebna dvotrećinska odnosno tropetinska većina poslanika u parlamentu.

Ipak, Velizar Kaluđerović optimista je da će u skladu sa rokovima koje je propisao Ustavni zakon, do kraja godine Crna Gora imati nove ličnosti na ključnim pozicijama u crnogorskom pravosuđu.

"Značaj pitanja i vjerujem već stvorena pozitivna kritična masa, politička i svaka druga u crnogorskom društvu, koliko je nužno i koliko je zrelo vrijeme da se uđe u toliko nužne reforme u sferi pravosuđa, koje su opet temelje za građenje Crne Gore kao države vladavine prava treba da slome svaki otpor koji je očigledno prisutan i biće očigledno prisutan u izvršnoj vlasti koja strepi za svoju poziciju i za sankcije koje treba da uslijede prema svima onima koji su se ogriješili o zakone i time o interese svih građana Crne Gore", kaže Kaluđerović.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG