Dostupni linkovi

logo-print

Iskustvo devedesetih u pričama mladih ljudi regije


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Ratno naslijeđe iz devedesetih svakodnevno sustiže mlade u regionu. Kako se suočavaju s tim putujući širom bivše Jugoslavije prikazao je u dokumentarnom filmu „Većina počinje ovdje“belgijski reditelj Lod Dezme. Ovaj dokumentarni serijal je dio projekta „ Balkanska tranzicijska pravda“ čiji je cilj unaprijediti tranzcijsku pravdu u zemljama bivše Jugoslavije, a producirala ga je Balkanska istraživačka mreža.

U svim većim gradovima u regiji ovih dana premijerno je prikazan dokumentarni flim „Većina počinje ovdje“ belgijskog redatelja Lodea Desmeta, u produkciji Balkanske istraživačke mreže BIRN. Film prati grupu mladih ljudi koji putuju širom bivše Jugoslavije, suočavajući se s nasljeđem sukoba 90-tih. Ovaj dokumentarni serijal je dio projekta „Balkanska tranzicijska pravda“ čiji je cilj unaprijediti tranzicijsku pravdu u zemljama bivše Jugoslavije

Osnovna ideja dokumentarnog filma „Većina počinje ovdje“ bila je da se mlade ljude koji su rođeni devedesetih godina upozna sa onim što se događalo tokom ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Vanja Lazić, studentica iz Zenica kaže da joj je mjesec dana koliko je trajalo snimanje filma bilo nezaboravno iskustvo.

„U sam projekat sam ušla bez nekih predrasuda i bez nekog velikog očekivanja. Ono što sam dobila, nekako se desetostruko vratilo, prvo saznanja iz priča koje smo mi susreli tokom tog putovanja. S druge strane, ljudi koji su bili uključeni u taj projekat, gdje smo mi koji smo zapravo bili učesnici, razmijenili neka svoja iskustva života u tim različitim gradovima, neke izazove s kojima se susrećemo, koji su praktično isti, bez obzira na državu iz koje dolazimo.“

U filmu je sudjelovala i Simona Milanović, studentica iz Beograda. Kaže da je kroz snimanje ovog filma uspjela proširiti vidike o onome što se događalo tokom ratnih godina. Od svih gradova u kojim je bila, Sarajevo je na nju ostavilo najveće utiske.

„Mladi ljudi – ne znam kako je van, ali kod nas, na primer, u Beogradu, u Srbiji, mladi ljudi uglavnom imaju veliku odbojnost prema svemu tome. Ne žele više da slušaju. Bombarduju sa svih strana informacijama i medijima koji pričaju, koji se bave tom istorijom koja se desila, ali niko se ne obazire na to šta se dešava danas i kako mi zapravo živimo sa tim nasleđem koje nam je nametnuto. Nismo imali prilike da mi sami izaberemo, već smo se rodili u takvoj situaciji. Mislim da je pokazalo kako mi uspevamo da pređemo sve razlike, da gledamo samo ono što nas nekako spaja.“

Slično iskustvo dijeli i Zvonimir Zvonar, dvadesetpetogodišnjak iz Osijeka:

„Isto kao i svuda, u svakoj državi ima ljudi koji su spremni za neki napredak, za neka prijateljstva, dok ima uvijek i onih koje to ne zanima. Bit je svima otvoriti vrata i pokazati da nema smisla živjeti u prošlosti nego se treba okrenuti budućnosti, miru i prijateljstvu.“

U ekipi koja je radila na filmu bila je i novinarka Balkanske istraživačke mreže Dragana Erjavec. Dragana ističe kako se u svakom gradu nastojalo govoriti o događajima koji su obilježili te gradove devedesetih godina.

„U Sarajevu preživljavaju u manjoj meri deo onoga kako je bilo živeti pod opsadom od 92.-95. godine. U Crnoj Gori su se suočili sa dugogodišnjim balkanskim nasleđem borbi između četnika i partizana, koje vodi još od Drugog svetskog rata do danas. Nekim nasleđem sukoba devedesetih vraćaju se u Srbiji i na Kosovu, gde se upoznaju sa životom izbeglica i veterana. U Skoplju nije ratna tematika, jer prosto, Makedonija nije imala iskustvo rata 90-tih godina, tako da u Skoplju, ustvari nas svih šest učesnika se upoznaje sa makedonskom opsesijom Aleksandra Velikog putem grandioznih spomenika podignutih širom Skoplja. U Hrvatskoj smo ih opet nekako suočili s ekonomskim posledicama koje su ratovi 90-tih ostavili za sledeću generaciju mladih.“

Erjevec dodaje kako je sljedeći cilj da se ovaj film prikaže i na javnim servisima u zemalja regije.

„Od ovog filma biće napravljen i serijal koji će se takođe puštati širom regiona. Upravo će se prikazati u Bosni i Hercegovini, zatim u Srbiji, takođe je i Hrvatska zainteresovana, njihov javni servis HRT je zainteresovan da otkupi serijal. Nadamo se da će svaki mladi čovek moći da se pronađe s ovom tematikom i da kroz naše učesnike sazna i o pričama koje su se događale devedesetih.“

Film „Većina počinje ovdje“ dobio je i pozitivnu ocjenu predstavnika mnogih nevladinih organizacija. Maja Mičić, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava iz Beograda naglašava kako je za nju najvažniji aspekt filma razmjena između mladih ljudi i njihov interes da se bave ovim temama

„Ja bih volela da taj film i slične filmovi na tu temu, kao i različite programe razmene koje mnoge organizacije organizuju, nekako premestimo u taj zvaničan, edukativni sistem, da se ovaj film prikaže u školama, da se ovaj film prikaže na nacionalnim servisima. Znam da bi u Srbiji to bilo jako važno, jer, koliko god nama bilo teško nekada da u to poverujemo, mislim da ova priča treba da dopre do što šireg broja pre svega mladih ljudi koji još uvek nisu izgleda dovoljno upućeni da su ovakve priče moguće, da su ovakva prijateljstva moguća i da je pričanje o nekim teškim temama moguće između mladih ljudi koji dolaze iz različitih sredina.“

Film je do sada prikazan u Sarajevu, Beogradu, Skoplju, Prištini i Zagrebu, dok će u Novom Sadu film doživjeti premijeru 07. listopada.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG