Dostupni linkovi

logo-print

Filipović: Mladi se vraćaju Zemaljskom muzeju


Da nije bilo velike volje uposlenika, da nije bilo upornosti, ne znam šta bi se dogodilo sa Zemaljskim muzejom BiH: Marica Filipović

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u proteklih je godinu realizovao brojne aktivnosti. Polako, ali sigurno, opet, čini se, bez bilo kakve pomoći države, koja bi trebala brinuti, Muzej vraća iskru života u četiri muzejske zgrade. Ne tako davno, njegova vrata su bila zakovana daskama na kojima je pisalo "Zatvoreno". O svemu tome, razgovaramo sa Maricom Filipović, zamjenicom direktora Zemaljskog muzeja BiH.

RSE: Posljednja u nizu aktivnosti koje ste realizovali bila je nazvana Noć u muzeju, noć nauke i aktivizma. Završena je. O čemu je riječ?

Filipović: To je jedna izuzetno značajna i lijepa manifestacija koja je organizirana u saradnji sa nevladinom organizacijom CIVITAS, a uz finansijsku pomoć ambasade SAD-a. Radi se o tome da mladi, učenici osnovnih i srednjih škola, dođu u Muzej, učestvuju u interaktivnim radionicama i na kraju provedu noć u Muzeju, kako bi se približili Muzeju, kako bi se malo više upoznali sa dešavanjima u Muzeju, kako bi na neki način zavoljeli Muzej i osjetili potrebu da češće dolaze posjećivati, ne samo Zemaljski muzej, nego i muzeje bliže svome gradu.

U Muzeju su boravila djeca iz cijele BiH, što je izuzetno značajno jer i Zemaljski muzej BiH, u svojim prostorijama, već 130 godina čuva, obrađuje naučno i prezentira, i kulturno i historijsko i prirodno nasljeđe, cijele BiH, svih naroda koji u njoj žive.

RSE: Uposlenici Muzeja vraćaju život muzejskim zgradama. Vraćaju li se mladi ljudi u Muzej?

Filipović: Mladi se vraćaju. Dosta mladih ljudi dolazi u Muzej, pogotovo vikendom, kada su slobodni. Vrlo često vidimo mlade parove, što nam je drago. Svoje zajedničke sate provode u Muzeju, malo obiđu naše izložbe, pa sjede u botaničkom vrtu, koji je izuzetno lijep i privlačan mladima jer je u centru grada jedna oaza mira.

U proljetnom i jesenjem periodu posjećuju nas škole iz različitih gradova naše zemlje, gdje su prisutni mladi ljudi i mlade osobe iz osmogodišnjih i srednjih škola. Dolazi nam i dosta studenata organizirano ili pojedinačno jer, pored toga što imamo naše stalne izložbene postavke, naši kustosi pružaju vrlo često pomoć učenicima pri izradi diplomskih radova, pri realizaciji određenih projekata, ali i studentima postdiplomskog studija na prirodnim naukama koji su na magistarskom ili na doktorskom studiju. Imamo dosta aktivnosti sa mladima i dosta interaktivnoga rada.

RSE: U 2017. godini Zemaljski muzej obilježava 129 godina od osnivanja. Šta ste sve planirali, budući da su najavljene brojne aktivnosti, kojima će se obilježiti ovaj značajan jubilej?

Filipović: To je godina uoči velike godišnjice, uoči 130 godina. U završnoj fazi je priprema izložbe o fosilima Kantona Sarajevo. To je izložba koju priprema Odsjek za geologiju, odjeljenja za prirodne nauke, koja će biti vrlo brzo otvorena, u proljeće ove godine. Za jesen se priprema jedna isto tako značajna izložba koju organizira odjeljenje za etnologiju. Radi se o jednom eksponatu iz XVII stoljeća, vrlo značajnom svjetski poznatom eksponatu. Ne bih sada govorila detalje jer o tome ćemo pričati na jesen.

Još uvijek svi prostori Zemaljskog muzeja nisu u izložbenoj funkciji, tako da je počela i realizacija jednog projekta na saniranju prostora, pogotovo u Odjeljenju za arheologiju. Radimo je u saradnji sa Komisijom za zaštitu nacionalnih spomenika, a opet uz finansijsku pomoć ambasade SAD-a. Imamo i jedan izuzetno značajan projekt sa uredom UNESCO u BiH. Riječ je o rekonstrukciji prostora u kojem je smještena Hagada i drugi srednjevjekovni dokumenti iz BiH. Modernizujemo prostore, obnavljamo sigurnosne sisteme i tako dalje.

Odjeljenje za arheologiju učestvuje ove godine sa jednom zajedničkom izložbom u saradnji sa Arheološkim muzejom u Zagrebu. Radi se o izložbi – Japodi, zaboravljeni gorštaci. Ima dosta projekata koji su započeti od strane Odjeljenja za prirodne nauke, na izučavanju botaničkog staništa, biljnog svijeta, na proučavanju ptica BiH i tako dalje.

Mnogo je različitih sadržaja. Jedan od najbližih događaja će se dogoditi 20. maja - Dan i noć Zemaljskog muzeja BiH. Tada će biti otvorena vrata našim posjetiocima za besplatan ulaz. Prilično smo aktivni i dosta je poslova.

RSE: Najavljivano je da će se možda uspostaviti suradnja sa Luvrom iz Pariza, kroz projekt obnove sobe u kojoj se čuva sarajevska Hagada?

Filipović: Saradnja je najavljena zato što će u tome učestvovati i ambasada Republike Francuske u BiH. Također i oni daju jedan dio finansijske pomoći, a mislim da će davati i neku stručnu pomoć. Opet je jedna međunarodna saradnja ostvarena kroz realizaciju tog projekta. Nadam se da će uskoro, već u aprilu, započeti radovi na tom projektu.

RSE: Našla sam podatak da je u prošloj godini više od 80.000 posjetitelja bilo u muzeju, a ostvareno je više od 300.000 KM prihoda. Budući da je Zemaljski muzej prepoznatljiv po velikim problemima, sa kojima ste se suočavali niz godina i sa kojim se na žalost još uvijek suočavate, od čega Muzej živi?

Filipović: Muzej živi tako što dobije određena sredstva od Ministarstva civilnih poslova. Živi od toga što sami zarađujemo putem ulaznica, putem prodaje suvenira. U okviru pedagoške djelatnosti imamo i ponudu organizacije rođendana za naše posjetioce, pa i tu ostvarujemo neku zaradu. To radi naša pedagoška služba. Jedan mali procent daje Kanton Sarajevo. To su neka sredstva koja dospijevaju u Muzej, ali još uvijek nedovoljna, tako da nismo u mogućnosti povećati broj uposlenih. Muzej radi sa jednom trećinom uposlenih, od onoga što bi trebalo. Nekada zaradimo po nekim projektima, u zavisnosti od toga da li nam projekt prođe i šta se može od projekta ostaviti za neke režijske troškove.

RSE: Čini se da ste uspjeli, u posljednjih godinu dana, da pokažete da voljom i radom uposlenici Muzeja mogu spasiti ono što nazivaju najvećim muzejskim blagom u BiH?

Filipović: Naravno. To je notorna činjenica da velika volja i uporan rad donose rezultate. Uposlenici Zemaljskog muzeja se trude, koliko je to u njihovoj moći, da čuvaju ono što je prikupljano 130 godina, sve ono što je nasljeđe za budućnost. Nastoje obnoviti stalne izložbene postavke, nastoje praviti tematske izložbe, kako bi osvježili ponudu našim posjetiocima, da uvijek vide i ponešto novo. Putem tematskih izložbi se izlažu i predmeti koji su u depou i koji su vezani za određenu tematiku. I na taj način privlačimo posjetioce. Da nije bilo velike volje uposlenika, da nije bilo upornosti, ne znam šta bi se dogodilo sa Zemaljskim muzejom BiH.

Još uvijek nije riješeno pravno pitanje Zemaljskog muzeja. Kada se to riješi, onda će se riješiti i finansiranje Muzeja, pa će biti normalnija situacija. Onda će se interaktivno riješiti i prava i obaveze, i Muzeja i uposlenika, ali i države, koja treba konačno da preuzme odgovornost nad jednom ovakvom institucijom.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG