Dostupni linkovi

logo-print

Summers: Negativni financijski trend u EU se nastavlja


Lawrence Summers

Lawrence Summers

Richard Solash (prevela Mirjana Rakela)

Lawrence Summers ubraja se u najčuvenije ekonomiste svoje generacije. U ranim 1980-im, postao je jedan od najmlađih profesora u povijesti Sveučilišta Harward.

Od toga trenutka njegova karijera je u stalnom usponu. Postaje glavni ekonomist Svjetske banke u ranim 1990-im, potom se pridružuje ekonomskom timu predsjednika Billa Clintona.

Do kraja Clintonova mandata postaje ministar financija SAD. S funkcije odstupa 2006, i odlazi za dekana na sveučilište Harward.

U Bijelu kuću se vraća kao voditelj Nacionalnog ekonomskog vijeća. Postaje jedan od glavnih arhitekata Obaminog plana stimulacije privrede, odnosno odgovora predsjednikove administracije na recesiju krajem 2000-ih. U ljeto 2011, odlučuju se na povratak profesuri na Harwardu.

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa, ovaj 58-šnjak upozorava na poteškoće u eurozoni, a predviđa svjetliju budućnost američkoj ekonomiji.

RSE: Početkom mjeseca EUROSTAT je objavio podatke o ekonomskom padu u prva tri mjeseca ove godine, što je šesti uzastopni kvartalni pad. Mislite li da će recesija postati "normalno" stanje na starom kontinentu?

Summers: Mislim da je pred Evropom dug put. Jednovalutni sustav ne dopušta prilagodbu tečaja, nema ni drugih vrsta prilagođavanja, kao što je migracija radne snage, ili centralni sistem oporezivanja i potrošnje koje imamo u Sjedinjenim Američkim Državama. Izazov će biti i vraćanje konkurentnosti na periferiji eurozone, a tu su i velike strukturne poteškoće. Iako se divim koracima koje je poduzeo predsjednik Evropske centralne banke Mario Draghi, i iako je rizik financijskog pada manji, ipak izgledi za rast nisu veliki, a negativni trend se nastavlja, i bojim se da će tako biti jedno duže vrijeme.

RSE: Moram Vas pitati o jednom drugom savezu. Ruski predsjednik Vladimir Putin se zauzeo za stvaranje Euroazijske unije koja bi trebala ujediniti nekoliko bivših sovjetskih republika pod jednim, ekonomskim, krovom. Nekoliko centralno azijskih zemalja uvjetno podržavaju plan. Prema Vašem mišljenju koje su prednosti i zamke ruskog pokušaja?

Summers: Vrlo, vrlo često, otvorena trgovina je dobra stvar. To omogućuje veću razmjenu, a ljudi dobiju ono što žele – jeftinje proizvode. Mislim da brže kretanje kapitala i tehnologije može pomoći siromašnijim, pogotovo naprednijim, zemljama. No, ja sam vrlo neodlučan u političkom predviđanju, čak i za Sjedinjene Američke Države, a kamoli za druge zemlje, i mislim da korjenitim promjenama u političkim dogovorima između država treba pristupiti vrlo oprezno i sa ogromnim pažnjom kako bi bili sigurni da nije bilo prisile u stvaranju unije. Dakle, mislim da „vrag“ leži u detaljima, a razlog za brigu je veći ukoliko se ideja slobodne trgovine preraste u političku.

RSE: U posljednjih nekoliko godina, ojačala je nova ekonomska sila, BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika). Sada, neki analitičari kažu da i kod njih dolazi do usporavanje stope rasta. Koliki je ekonomski potencijal BRICS-a u godinama koje dolaze?

Summers: Težište globalne ekonomije se kreće prema istoku i prema jugu, i nema dvojbe da će ekonomije u nastajanju i dalje igrati važnu ulogu, i u tehnološkom i populacijskom smislu. Vrlo je vjerojatno da će njihove stope rasta biti veće od onih u industrijskom svijetu, no taj rast neće biti toliko brz kako je to bio slučaj u posljednjih deset godina. U Brazilu je proces ekonomske reforme usporen. Rusija se suočava s demografskim izazovima, kao i onim vladanja. Poteškoće Indije su političke naravi, i teško će joj biti, ne samo održati sadašnji, već rast uopće. Kina ima značajnu neravnotežu – prekomjernu razinu duga u nekim sektorima, nesrazmjer između ulaganja i potrošnje, između države i privatnih poduzeća – što će predstavljati problem u budućem upravljanju zemljom. Dakle, tržišta u razvoju će se nastaviti razvijati, ali manje brzo nego smo navikli.

RSE: Vi ste bili jedan od glavnih kreatora politike izlaska iz krize predsjednika Baracka Obame. Kako ocjenjujete nastojanja Obamine administracije da oporavi ekonomiju, od trenutka kada ste napustili Bijelu kuću?

Summers: Mislim da je postojalo samo jedno glavno pitanje za ekonomsku politiku kada je predsjednik Obama ušao u ured. Pogledamo li statistiku - industrijska proizvodnja, burza, globalna trgovina, lako je uočiti da je njihovo urušavanje bilo brže između jeseni 2008, i zime 2009, nego u trenutku sloma Wall Streeta 1929. Dakle, pitanje je bilo, slijedi li nam još jedna Velika depresija? A odgovor je bio apsolutno jasan - nova depresija bi mogla biti još strašnija. Teško i danas možemo biti zadovoljni stopom nezaposlenosti, učincima gospodarstva, ali izbjegnut je ekonomski krah i depresija. To je rezultat Obamine odlučnosti da ubrza oporavak ekonomije, i to ubacivanjem tisuću milijardi dolara u gospodarstvo, a i financijski sustav postao je transparentniji. Sigurno je da bih volio vidjeti još inicijativa predsjednika Obame, poput mjera za povećanje sredstva za infrastrukturu i potrošnju, te da to prođe i kroz Kongres? Volio bih to vidjeti, ali da predsjednik nije bio spreman to učiniti, to se sigurno ne bi dogodilo. Zato i mislim da je njegovo vodstvo u tome bilo ključno i značajno.

RSE: Što bi, prema Vama, mogao biti najveći rizik za svjetsku ekonomiju u idućem desetljeću?

Summers: Mislim da bi najeveći rizik moglo biti naše neshvaćanje da imamo manjak potražnje za robom i uslugama, a rezultat bi mogla biti stagnacija, istina ne onakva kakva je na djelu bila u Japanu u posljednjoj četvtini prošlog stoljeća. Najveći rizik je takozvana deflatorna stagnacija, no ona se razumnom politikom može izbjeći.

RSE: Što bi moglo biti najveće iznenađenje za svjetsko gospodarstvo u idućih deset godina?
Summers: Mislim da je moguće da se američko gospodarstvo oporavi brže nego što mnogi to pretpostavljaju. Za to imamo slijedeće pretpostavke - nižu cijenu energije, stambeni sektor se oporavlja, smanjena je razina zaduženosti. Postoji mogućnost da će Sjedinjene Američke Države iznenaditi u sljedećih nekoliko godina. Može se ponoviti ono što se događalo 1990-te, jača ekonomija vodi smanjenju deficita, a niži deficit vodi jačanju ekonomije.

RSE: Kao bivši dekan Harwarda i svečilišni profesor, kako gledate na sistem obrazovanja. Pojedini analitičari smatraju da je ono zapelo u prošlosti, i to usprkos tehnološkim inovacijama koje se događaju u prozvodnji? Kako bi tehnologija mogla mijenjati sistem obrazovanja u svijetu?

Summers: Vjerujem da će tehnologija imati sve aktivniju ulogu u obrazovanju novih generacija. Nastava će se održavati putem interneta, što će s jedne strane, omogućiti da do obrazovanja dođe sve veći broj studenata, a s druge strane, to će biti i individualizirana nastava.

Dakle, postoji realna mogućnost za vrlo bitnu promjenu u visokom obrazovanju. Podsjećam da je i industrijska revolucija bila kombinacija radikalnih promjena i novih mogućnosti. Internet je upravo takva nova prilika, broj obrazovanih će rasti usprkos smanjenju sredstava koje država izdvaja za obrazovanje.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG