Dostupni linkovi

logo-print

Marjanović: Mostar je sa "Proljećem" dobio najbolji festival u najgore vrijeme


Dragan Marjanović

Dragan Marjanović

U subotu je, reprezentativnom likovnom izložbom "Retrospektum", u najvećem hercegovačkom gradu otvorena 15. po redu kulturna manifestacija "Mostarsko proljeće". Uz učešće umjetnika iz čitave BiH ali i iz inostranstva, "Proljeće" će trajati do prvog dana juna. O ovogodišnjem programu, ali i o ukupnoj misiji ove manifestacije razgovarali smo sa književnikom i novinarom Draganom Marjanovićem, inače članom Predsjedništva "Matice hrvatske Mostar", koja je i organizator ovog festivala kulture.
RSE: Početak petnaestog po redu Mostarskog proljeća je zaista sjajan. Možda i najznačajnija poslijeratna likovna izložba kod nas označila je start ove manifestacije.

Marjanović: Ona je značajna i po tome što je Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine napokon izašla iz prostora koja ja obično zovem skladištem. Nama je to, hazarderskim rječnikom rečeno, došlo kao kec na desetku, da baš ovu izložbu organiziramo zajedno sa Nacionalnom galerijom i u jednoj sjajnoj atmosferi. Ta je izložba opravdala naša velika očekivanja. Ljudi su oduševljeni.

Također, Mostar je grad koji dugo njeguje tradiciju klapskoga pjevanja i mi već dvanaest godina redovito ugošćujemo reprezentaciju klapa Omiškog festivala. Nakon ove izložbe, oni su priredili jedan fantastičan koncert. To je jedan pravi glazbeno-likovni uvod u 33 programa i 40 dana trajanja festivala.

RSE: Proljeće traje sve do klimatskog ljeta, praktično do prvog dana juna - punih pet sedmica izuzetnih uzbuđenja za mostarske ljubitelje umjetnosti.

Marjanović: Bilo je izuzetnih financijskih poteškoća, ali da ne gnjavimo ljude, to je normalna stvar u nenormalnoj državi. Zanimljivo je da su svi značajniji programi, uključujući i ova dva, proistekli iz dugo njegovanih festivalskih prijateljstava sa gradovima i ljudima. Tu prije svega mislim na Sarajevo, zatim Dubrovnik, koji je najstariji partner Mostarskog proljeće, uz Sarajevo, te Šibenik, Split, Zadar i drugi gradovi. Svi oni su poslali ovdje svoje programe besplatno, a mi se samo moramo pobrinuti oko smještaja i nekih manjih troškova.

Ono što je povijesno za ovaj festival, koji je petnaesti, jubilarni, je da će se ovdje prvi put naći zajedno tri orkestra, tri filharmonije iz programa „Točka, tačka, točkica“ - Zagrebačka filharmonije, Beogradska filharmonija i Slovenačka filharmonija. To je jedan današnji dogovor sa gradonačelnicima tih gradova i direktorima filharmonija, koji su na taj način htjeli potaknuti svijest o postojanju filharmonijskog orkestra u Mostaru, nekada jednog od najjačih u bivšoj državi. Valjda bi se suradnjom te tri filharmonije, Mostarski simfonijski orkestar, prvo emotivno, a onda i praktički podigao na noge.

Imati ćemo dokazanu predstavu „U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce“, po tekstu Abdulaha Sidrana, u režiji Sulejmana Kupusović, sa, u toj ulozi, doista senzacionalnim Hadžihafizbegovićem. Imati ćemo Narodno pozorište Republike Srpske, imati ćemo Kamerni teatar, imati ćemo nastup mostarskog glumca Šerifa Alića „Obrana Sokratova“.

U likovnom dijelu imati ćemo još nekoliko izložbi i imati ćemo nekoliko iznimno kvalitetnih književnih i glazbenih programa.

RSE: Meni se čini da je program više nego kvalitetan, obzirom na očekivanja u vezi sa ukupnom klimom, posebno u ovoj kulturnoj domeni. Ali, kada govorimo o ukupnoj situaciji, posebno političkom i ekonomskom ambijentu, Mostar je nekako specifičan. Tek je neki dan donesen budžet, traju svađe oko prekrajanja političke arhitekture, nije bilo lokalnih izbora. Vi ste nekako zaokružili financijsku konstrukciju, sami i sa prijateljskim gradovima i prijateljskim institucijama ili nekako i uz pomoć lokalne zajednice?

Marjanović: Ja ću sada govoriti samo u svoje ime jer sam ja dugogodišnji kroničar ovog festivala. Ono što sam ja primijetio zadnjih godina, to je da je Mostar samo teritorijalno domaćin ovog festivala. Što se tiče festivala i Matice Hrvatske, čiji sam ja također član, nama je apsolutno svejedno ima li Mostar budžet ili nema jer, i kada ga ima, mi nikada ništa ne dobijemo.

Mostar nije baš zainteresiran, govorim o službenom Mostaru, za ono što se događa u njemu, a služi mu na čast i cijelome svijetu. Mostar je jedini član Asocijacije festivala. Sve što smo uspjeli osigurati od tog grada jeste gradonačelnikovo obećanje da će podnijeti dio troškova za smještaj dijela sudionika ili neku večeru. Na tome smo jako zahvalni. Mislim da je to mjera stvari, koje ja u ovom trenutku, mogu, smijem i želim reći.

RSE: Možeš li da ocijeniš ovogodišnje "Proljeće" i njegovu ponudu u odnosu na prethodne?

Marjanović: Nakon smrti predsjednika umjetničkog vijeća, neponovljivog maestra Šuteja, došlo je do popriličnog pada u lobiranju za ovaj festival. On je bio svjetsko ime, on je mogao nazvati direktora, bilo koje filharmonije u svijetu, mogao je nazvati glazbenika od Kanade do Japana i reći mu da dolazi u Mostar. Mi smo vidjeli neke nevjerojatne glazbenike ovdje. Nakon njegove smrti, naravno da su počeli problemi.

Zatim je u Splitu došlo do promjene vlasti. Našega člana umjetničkog vijeća, Milana Štrljića je zamijenio čovjek koji pjeva zabavnjake, ne znam čak ni kako se zove. Gradonačelnik je postao Željko Kerum i sve što oni o Mostaru znaju je da taj grad ima most. Njih apsolutno ne zanima ništa drugo. Nadam se da ćemo mi sa Splitom ponovo uspostaviti stare relacije.

Dakle, sa ova 33 programa, u uvjetima koje smo već spomenuli, možemo reći da smo dobili programe i uspjeli ovo organizirati i iznad naših očekivanja. Vrlo je važno spomenuti da su na ovom festivalu dva teleoperatera u BiH, koji nigdje ne nastupaju zajedno, niti to ne žele jer je to tržišna utakmica, sponzori ovom festivalu. Pod pokroviteljstvom smo Vijeća ministara BiH i novo-ustanovljenog ministarstva za Hrvate izvan Hrvatske. Voditeljica ovog Ministarstva je Darija Krstičević, naša Sarajka. Moram istaknuti nastojanje Vijeća ministara i gospodina Vjekoslava Bevande koji je u ovom trenutku ipak iznašao neka sredstva da pokrije glavnicu, ali glavni troškovi su spašeni time što gradovi šalju svoje umjetnike o svom trošku.

RSE: Bilo je dosta nedoumica prije sa nazivom, ali i jedne vrste predrasude prema organizatoru, pa se dobar dio bosansko-hercegovačke kulturne javnosti držao na distanci. Danas se Proljeće doima kao ozbiljna svečanost, koja pripada čitavoj zemlji.

Marjanović: Otkako je dužnost predsjednika ogranka Matice Hrvatske u Mostaru počeo obnašati gospodin Muselimović, a on je poznat i kao književnik i kao odvjetnik i kao humanist, čovjek koji ljubi kulturu i kojega ljubi kultura i ljudi iz kulture, to je počelo ići jednim sasvim drugim smjerom.

Mi se nismo trsili uvjeriti da nam je stalo do multikulture. Smatramo da hrvatska kultura može biti prepoznata samo u razmjeni sa drugim kulturama i da se druge kulture najbolje vide kada se razmjenjuju sa našom kulturom. Nama je Mostarsko "Proljeće" i "Dani matice Hrvatske" poslužilo kao poligon za to. Da smo bili u pravu, pokazuje popis sudionika do sada. Mi se ne možemo previše baviti predrasudama jer nemamo vremena. Programi i njihovi efekti pokazuju sve.

Sjećam se jedne televizijske emisije na nacionalnoj televiziji RTS. Jednog beogradskog glumaca, koji je radio ovdje predstavu Ledo, Miroslava Krleže, a tada su imali veliku turneju po Kanadi i Australiji, je pitala voditeljica - Gdje je bilo najviše posjetilaca? On je rekao da je bilo najviše u Mostaru, na nekoj Matici Hrvatske. Mirisala je Hercegovina i to je bila jedna nezaboravna večer. Dvorana je bila prepuna. Ako to nije kompliment, ne znam šta je onda.

RSE: Kada smo već kod komplimenata, iskoristit ću priliku, pošto razgovaram sa jednim predanim kroničarom kulturnih zbivanja, da postavim pitanje - šta je ova manifestacija donijela gradu i čitavoj Hercegovini? Govorim dakako o ovih 15 godina, o misiji kulturnog proljeća?

Marjanović: Kad je bila opera "Karmina Burana" na otvorenom prostoru, na Španjolskom trgu, prije pet godina, ljudi nisu vozili auta, da ne bi smetali taj koncert. Bilo je oko 3.000 ljudi. Nije se čula niti jedna automobilska sirena. Policija tu uopće nije imala potrebe da bude. Tada je svoj posljednji koncert u Mostaru dirigirao pokojni maestro Šutej. Tada sam bio svjestan ovoga što ću reći pet godina poslije.

Mostar je sa "Mostarskim proljećem" prvi put u svojoj povijesti, ne samo u svojoj poslijeratnoj povijesti, dobio najbolji festival u najgore vrijeme, i u smislu organizacije grada i države, a i općeg ambijenta. Darko Komer, predsjednik svjetske asocijacije festivala, je predlagao naš festival za članstvo u toj asocijaciji. Na tajnom glasovanju, od 201 zatvorene kuverte, ni u jednoj nije bio papirić na kojem nije pisalo Mostarsko proljeće. Znači, grad je dobio nešto čega grad nije svjestan. Više ste svjesni vi koji to pratite iz daleka. Dobio je jednu manifestaciju na kojoj možete mjeriti svoju kulturno-turističku ponudu u kombinaciji sa ovim drugim što Mostar već ima, materijalno i duhovno. To bi trebao biti jedan jako sretan grad, ali evo, svi vidimo da nije.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

XS
SM
MD
LG