Internet u Crnoj Gori: Između optimistične statistike i realnosti

Oblast informacionih tehnologija, u Crnoj Gori je na visokom nivou, a ukoliko se posmatra širi aspekt ovog sektora - informaciono-komunikacionih tehnologija, čak u samom svjetskom vrhu. Naravno, ova ocjena je samo rezultat statističkih podataka koje ne odražavaju pravo stanje. Činjenica je, zapravo, da je način korišćenja eCommerce & eBanking servisa, kao i interneta uopšte još u početnoj fazi.

Može se reći da veliki broj preduzeća u Crnoj Gori ima web prezentaciju, ali da postoje i odredjena rješenja koja su u funkciji njihove međusobne komunikacije i poslovanja. Upotreba interneta od strane građana je još uvijek u statistici daleko intenzivnija od stvarne, a internet preduzetništvo je u samom povoju. Razloga je više, a među njima su i konkretne sistemske prepreke sa kojima se suočio Duško Mihailović, pionir crnogorskog internet-aktivizma, osnivač više web servisa među kojima je i portal Roditelji.me koji je u postupku otvaranja online prodavnice.

"Problem smo imali sa predstavnicima crnogorskih banaka u želji da implementiramo neka rješenja za plaćanje kreditnim karticama, odnosno problem su bili uslovi koje su oni tražili da se ispune da bi imali te neke virtualne post terminale. Na kraju smo bili primorani da se okrenemo međunarodnim kompanijama", kaže Mihailović.

Generalni direktor za promociju informacionog društva u crnogorskom Ministarstvu za informacione tehnologije Radule Novović, kada je riječ o razvoju informacionog društva, kaže da je Crna Gora odmakla u odnosu na zemlje regiona, odnosno, da možda zauzima i lidersku poziciju što argumentuje rezultatima istraživanja o stepenu korišćenja interneta koji prelazi 50 posto domaćinstava, kao i podacima o stepenu kvaliteta informacionih tehnologija koje su u upotrebi.

"Niti možemo niti smijemo biti zadovoljni postignutim rezultatima. Na to nas obavezuje i naša Strategija razvoja informacionog društva do 2016. godine u kojoj smo zacrtali vrlo ambiciozne ciljeve po kojima bi Crna Gora po nivou korišćenja informaciono komunikacionih tehnologija u svakodnevnom životu i radu bila na nivou zemalja članica EU", objašnjava Novović.

Izvršni direktor IT kompanije Fleka Miloš Milošević kaže da se potpunim sagledavanjem podataka o velikom broju domaćinstava koja koriste internet dolazi do zaključka da statistika ne pruža realnu sliku, a da je upotreba interneta još uvijek u rudimentarnoj formi.

"Ljudi ne koriste onlajn servise na onaj način kako se koriste u drugim zemljama i internet doživljavaju isključivo kroz korišćenje Fejsbuka što je pokazatelj , da kažem lažne penetracije interneta u Crnoj Gori", kaže Milošević.

Građani Crne Gore, koji su tek počeli da otkrivaju blagodeti online trgovine, za kupovinu na internetu koriste upravo društvene mreže. Međutim, ne radi se o pravoj kupovini preko takozvanih Facebook storefront-ova i plaćanju karticama, već o grupi korisnika Facebook-a koji objavljuju slike artikala, uglavnom odjeće, obuće i mobilnih telefona i primaju nadudžbe u inbox. Plaćanje se, naravno, vrši pouzećem - gotovinom.

"Imate na Fejsbuku pregršt nekih surogat prodavnica gdje ljudi kupuju robu opet u nekim drugim onlajn šopovima u inostranstvu pa onda izigravaju posrednika do kupca. Pravih šopova ipak ima i oni su najprije krenuli prirodno u sektoru IT pa onda u biznis sektoru. Taj oblik funkcioniše već odavno a plaćanje ide preko banaka. Ali što se tiče rezervisanja i poručivanja robe postoje ti interni biznis portali", kaže Duško Mihailović iz portala Roditelji.me.

U povoju je i elektronsko bankarstvo.

"Prije samo pet godina, prema istraživanjima svaki stoti građanin Crne Gore je koristio internet bankarstvo. Tri godine kasnije, dakle 2011, taj procenat je iznosio oko četiri posto i to su podaci MONSTAT-a. Pretpostavka je da je ovaj procenat danas znatno veći", kaže Dragana Crvenica, iz Erste banke.

Crvenica dodaje da je "uprkos pozitivnom trendu na polju e-banking-a, Crna Gora je još uvijek daleko od razvijenih ekonomija i internet tržišta".

"Baš je nedavno objavljeno istraživanje Erste grupe i ono je pokazalo da u zemljama regiona u kojima kompanija posluje, internet bankarsvo koriste najviše Česi 64 posto a slijede Slovaci sa 63. Ako se uporedimo sa zemljama koje sun am bliže istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj internet bankarstvo koristi 27 procenata, u Srbiji 14 posto. Internet bankarstvo koriste mladi klijenti i tu govorimo uglavnom o dobu od 15 do 29 godina", zaključuje naša sagovornica.