Dostupni linkovi

logo-print

Internet portali u Crnoj Gori sve manje prostor djaloga


Ilustracija

Ilustracija

Internet portali u Crnoj Gori odavno su postali manje prostor za razmjenu mišljenja i konstruktivnu debatu a više poligon za prosipanje uvreda i aktivnosti tzv stranačkih botova. Prvi put zabilježen je i slučaj direktne prijetnje po nečiju fizičku bezbjednost.

Podgorička policija podnijela je krivičnu prijavu protiv dvadesetosmogodišnjeg Luke Vukokevića, zbog sumnje da je komentarom, koji je 14. maja objavio na portalu "Vijesti", ugrozio sigurnost premijera Mila Đukanovića. Iako je komentar na portalu objavljen kao anoniman, policija je ubrzo utvrdila identitet autora, koji je u petak veče priveden u podgorički Centar bezbjednosti. Nakon saslušanja u policiji i tužilaštvu Vukojević je pušten, ali je osumnjičen za krivično djelo ugrožavanje bezbjednosti, za koje je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora.

Srdan Kosović ,administrator potala "Vijesti" na kome se pojavila poruka prijetnje premijeru Đukanoviću, kaže da njihov model postavljanja komentara u realnom vremenu, po uzoru na hrvatski regionalno popularni portal Index, nije mogao da spriječi njegovo pojavljivanje.

“Tako je i došlo do toga slučaja. Mi smo odmah reagovali nakon što je komentar primijećen i uklonili ga najbrže što je to moguće“, kaže Kosović.

Prvi slučaj direktne prijetnje po nečiji fizički integritet, iznova je pokrenuo polemiku o tome koliko su internet portali kod nas manje mjesto debate, argumentovane rasprave a više izduvni ventil za frustracije, razmjenu uvreda, stranačko spinovanje preko tzv. botova? Drugo važno pitanje je: kako u tu vrstu društvene komunikacije uvesti više reda i spriječiti zloupotrebu slobode izražavanja i mišljenja ?

Prvi portal u Crnoj Gori PCNEN, uveo je obavezu da se korisnik mora registrovati prije nego što objavi komentar, čime se lako utvrđuje njegov identitet. Jednog od osnivača tog portala, slobodnog novinara i medijskog analitičara Duška Vukovića pitali smo koliko se takvo pravilo pokazalo opravdanim kao preventivna mjera a koliko sužava prostor za širu debatu ?

"Tim obavezivanjem se prevenira mogućnost da se kroz drugi komunikacioni kanal pošalje neka poruka koja može biti govor mržnje, koja može biti problematična na razne načine. Naravno, time se smanjuje broj onih koji će koristiti taj drugi komunikacioni kanal ali se sprječava nešto što može biti jako, jako problematično“, objašnjava naš sagovornik.

Srdan Kosović smatra da problem nije u nedovoljnim kadrovskim kapacitetima, i ne misli da je rješenje u povećanju broja administratora, već vulgarizaciju sajber prostora vidi kao refleksiju zagađanja javnog diskursa koji dolazi odozgo, od pripadnika same političke elite.

"Po meni je više problem opšteg stanja u društvu i atmosfere nekažnjivosti za mnoge stvari, opšte slobode širenja mržnje. Tako da mislim da je to problem koji dolazi odozgo. Naravno, što se tiče regulacije samih komentara i samog internet medija, mislim da je potrebna mnogo bolja i preciznija zakonska regulacija, kako bi svi internet mediji morali da tumače taj zakon na jedinstven način. Tu je i pitanje nepostojanja jedinstvenog samoregulatornog tijela koje je i dalje daleko od realnog ostvarivanja", smatra Kosović.

Duško Vuković ipak misli da je sve stvar pravila koje postavlja urednik portala, ukazujući na lošu praksu da se za mnoge teme otvara drugi komunikacioni kanala tj. prostor za komentarisanje čitalaca.

“Svaki ozbiljan on line medij, bilo portal bilo obični internet sajt, ako hoće da otvori taj drugi kanal, mora imati jasnu predstavu o tome kakva je svrha toga i koju vrstu javne koristi time omogućava. Ako on to samo čini da bi povećao gledanost, posjećenost i da bi na osnovu toga namakao veću reklamu, onda je to problematično.“

Za profesorku književnosti Boženu Jelušić, koja je u dnevnom listu "Vijesti" obavljala funkciju Ombudmana, regulisati rad portala kako bi se spriječila svaka vrste zloupotrebe nimalo nije jednostavno.

"Najviše posjećeni portali treba da zaposle gotovo čitave armije administratora pa da ni onda nemaju dovoljno uspjeha u sankcionisanju takvog govora mržnje. Znači, problem jeste na prostoru samoregulacije i profesionalnih standarda, što znači da i od medija zavisi kakvi će biti čitaoci i na koji način će oni komentarisati. Neriješenost finansiranja na medijskoj sceni, činjenica da se mnogi mediji bore za dio tog kolača na tržištu, dok neki drugi mediji mogu lako da dobiju pomoć i opstaju bez toga, to dodatno zagadjuje medijski prostor i slabi standarde zbog toga što ne postoji jednak odnos i jednaka podrška i javnom servisu i nezavisnim medijima u cilju očuvanja demokratije“, zaključuje naša sagovornica.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

XS
SM
MD
LG