Dostupni linkovi

logo-print

Internet i novi mediji mogu pomoći demokratizaciji društva


Ilustracija

Ilustracija

Internet je omogućio većem broju ljudi da razmjenjuju informacije, i to mnogo brže. Ovo je doprinijelo i stvaranju novih medija, tzv. online. O tome da li oni mogu uticati na demokratizaciju društva nedavno se raspravljalo i u Banjaluci, na skupu koji je organizovala Fondacija Fridrih Ebert. Mogućnosti novih medija su toliko široke koliko je široka i želja korisnika interneta, ocjena je učesnika.

Bosna i Hercegovina tek je na početku izgradnje socijalne svijesti korištenja interneta i mogućnosti novih medija kao informativnog i debatnog prostora za građane, mišljenja je izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH Liljana Zurovac:

„Pa, zapravo, moramo izgraditi to što se zove kultura dijaloga, ali jako je važno da imamo slobodu, otvorene internet portale da mogu građani da daju svoje komentare, da mogu da daju i dijele informacije koje bivaju tu i tamo skrivene u medijima“, smatra Liljana Zurovac.

Kako moderne tehnologije otvaraju vrata od krajnje demokratskih do krajnje nasilnih, prema mišljenju Zurovac, potrebno je izvršiti i regulaciju i samoregulaciju online medija.

Internet može doprinijeti afirmaciji kritičkih potencijala javnosti, političkoj participaciji građana, ali istovremeno može i da utiče na njihovu dezorijentaciju jer je i on podložan raznim manipulacijama, ocijenio je Đorđe Vuković sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci:

„Taj zdrav debatni prostor između novih medija i građana i političke javnosti ugrožen je sa dvije strane. Odgozgo ovim uskim, stranačkim, nacionalnim, etničkim interesima, a odozdo od anonimnih, nekompetentnih, kognitivno nesposobnih, emocionalno neuravnoteženih anonimaca koji to područje takođe zloupotrebljavaju“, kaže Vuković.

U svijetu postoje primjeri da nove tehnologije mogu doprinijeti političkim promjenama, kao što se desilo na Filipinima, 2001. ili u Ukrajini 2005. godine, kada su se nezadovoljni građani organizovali proteste putem SMS poruka ili društvenih grupa.

Klišei i zatvorenost

Primjera da građani organizuju proteste preko interneta bilo je i u Bosni i Hercegovini. Prvi organozovani protest putem interneta desio se prošle godine u Banjaluci zbog nezadvoljstva građana uništavanjem zelenih površina, a i posljednja dešavanja u Sarajevu sa blokadom Parlamenta BiH proizvod su rasprava na društvenim mrežama.

Međutim, političari u Bosni i Hercegovini još uvijek internet komunikaciju sa građanima rijetko koriste, što priznaje i funkcioner Partije demokratskog progresa Branislav Borenović, koji je i jedan je od rijetkih političara aktivnih na društvenim mrežama:

„Što je samo još uvijek i odraz ekonomskog stanja u kojem živmo, ali vidimo da to polako dobija na značaju u urbanim sredinama u RS i u BiH, a generalno i u Srbiji i u Hrvatskoj. To je nešto što mi imamo obavezu da promovišemo kao nosioci određenih javnih funkcija i da na taj način ustanovimo novu vrstu komunikacije prije svega sa našim biračima - jer to na određeni način daje i značaj nama kao osobama i to izvlači određene persone iz političkih stranaka, iz onih standardnih klišea gdje je stranka zatvorena, ima svoju politiku koju moraju svi poštovati. Ovako mi personalno pokazujemo da li imamo dodatni kvalitet za bavljenje ovim poslom“, kaže Borenović.

Internet i novi mediji sigurno mogu pomoći demokratizaciji društva, kaže Miloš Đajić, direktor Centra modernih vještina iz Beograda:

„Ključno je da se stvari mnogo brže otkrivaju i mnogo brže prenose, i da više ne mogu političari da se kriju iza medija, ako pričamo o političarima, institucijama itd. Isto tako je važno da polako i institucije počinju da budu prisutne na internetu, tako da mogu građani, nevladine organizacije, aktivisti, razni subjekti i mediji i novinari da postavljaju pitanja i da budu u svakodnevnoj komunikaciji. To omogućava ljudima da imaju osećaj da na neki način ipak imaju mogućnost uticaja na određene odluke. Naravno, to nije idealno. Ima mnogo posla da se uradi, mnogo stvari da se nauči, ali put je zacrtan i nema nazad“, ocjenjuje Bajić.

Stručnjaci takođe smatraju da se interesi demokratije i nedemokratije na elektronskim medijima podudaraju, pa je zbog toga teško sa sigurnošću predvidjeti njihov dugoročni utjecaj na politički razvoj.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG