Inteliber: Suradnja malih izdavača i kuća koja najavljuje Nobela

U Zagrebu se održava 36. po redu sajam knjiga Interliber. Izdavači predstavljaju niz novih izdanja, knjigoljupci mogu naći starija izdanja po osjetno sniženim cijenama, a čitatelji se mogu naći sa autorima knjiga. Broj izdavača iz regije na zagrebačkom sajmu knjiga je malen, ali postojan.

Da je svaki posjetitelj kupio jednu knjigu, hrvatskim izdavačima koji muku muče s plasmanom knjiga svanulo bi sunce – tako se najkraće može opisati gužvu u dva paviljona Zagrebačkog velesajma u kojima se održava 36. po redu Interliber.

Prisutni su gotovo svi hrvatski izdavači, i tek pokoji iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Među hrvatskim izdavačima mali izdavač „Ocean more“ zanimljiv je po tome što - sudeći po naslovima koje objavljuje - kao da ima neku intimnu vezu sa žirijem koji dodjeljuje Nobelove nagrade za književnost!

„Bilo je tri nobelovca, odnosno tri nobelovke – slučajem sve tri su žene – tako da smo u zadnjih 10 godina uspjeli preduhitriti dodjele Nobelovih nagrada i po godinu dana ili dvije godine prije nego što su one dobile Nobelovu nagradu mi smo već objavljivali njihova djela“, kaže za naš radio urednica Gordana Farkaš Sfeci.

Radi se o djelima Elfriede Jellinek, nobelovke za 2004. godinu, Herte Mueller, nobelovke za 2009. godinu i ovogodišnje dobitnice Nobela – Kanađanke Alice Munro.

Izdavači iz Srbije i ove su godine izrazili interes za zagrebački Inteliber.

„Izdavači iz Srbije su vrlo zainteresovani da budu na 'Interliberu'. Veoma smo zadovoljni i veliko je interesovanje za naslove iz Srbije svih naših izdavača i mislimo da ima puno prostora - zbog toga smo i došli – i u oblasti kulture i u oblasti ekonomije - da se uradi i da se poboljšaju odnosi između srpskog i hrvatskog izdavaštva u oblasti knjige“, kaže za naš radio generalni sekretar Udruženja izdavača i knjižara Srbije Vuk Vukićević.

Država najbolji kupac

Voditelj prodaje sarajevske izdavačke kuće Buybook Haris Alić u izjavi za naš radio žali se na nedostatak državne potpore izdavaštvu u Bosni i Hercegovini, ali i na uličnu prodaju švercanih knjiga iz Srbije koje preko Republike Srpske ulaze u BiH.

Kako mali izdavači ozbiljne literature svugdje u regiji imaju srodne probleme, Alić kaže kako je upravo na zagrebačkom Interliberu sa direktorom beogradske izdavačke kuće Clio Zoranom Hamovićem razgovarao o suradnji malih „ozbiljnih“ izdavača.

„Evo, i mi smo dogovorili da sa jednom grupom izdavača iz BiH i sa jednom grupacijom iz Hrvatske napravimo nešto – bar na ovim regionalnim sajmovima koji su više-manje internacionalni – da se okupljamo. Jer – vidim – dosta izdavača pita: izlaže li još netko iz Bosne i Hercegovine, izlaže li još netko iz Srbije, i ja ne znam na koga da ga uputim…“, kaže Alić.

I dok su aduti srpskog izdavaštva veličina tržišta i manji ulazni troškovi, dok bh izdavači muku muče sa nedostatkom državne potpore, Gordana Farkaš Sfeci kaže kako je u Hrvatskoj upravo država najpouzdaniji i najbolji kupac knjiga.

„To znači – knjige otkupljuju knjižnice, koje su državne, zatim pri Ministarstvu kulture postoje otkupi knjiga i potpore za objavljivanje knjiga, i to sve funkcionira na jedan odličan način i vi znate da ćete sredstva koja su vam dodijeljena uvijek dobiti. Najveći je problem sa distribucijom i sa maloprodajom“, napominje Gordana Farkaš Sfeci.

Naime, kompletna mreža knjižara u rukama je nekoliko velikih izdavača koji forsiraju prodaju vlastitih izdanja, a kada prodaju neku knjigu malog izdavača, dok mali izdavač dobije novac zna proći i po godinu dana, a nekog alternativnog oblika prodaje – osim interneta – nema.

Uz knjige i knjigoljupce, na Interliberu smo u prolazu vidjeli i autore, i to ne samo one koji na sajmu predstavljaju svoja jnajnovija izdanja - od književnika Nedjeljka Fabria do pjesnika za djecu i veliku djecu Ljubivoja Ršumovića i pjesnika Enesa Kiševića.