Dostupni linkovi

logo-print

Institucija dvojnog državljanstva omogućila izbjegavanje pravde


Pravda, ilustrativna fotografija

Pravda, ilustrativna fotografija

Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa organiziraju drugu Međunarodnu konferenciju o preprekama procesuiranju ratnih zločina.

Smatraju kako Bosna i Hercegovina mora povećati kapacitete da krivično goni i sankcioniše najodgovornije s liste koju je domaćem pravosuđu uputio Haški Tribunal. Ukoliko nisu u mogućnosti, traže da se organizira neko Međunarodno tijelo koje bi okončale posao umjesto njih, jer institucija dvojnog državljanstva omogućila je da pravdi izbjegnu oni koji su utočište našli u nekoj od susjednih zemalja.

Žrtve su nezadovoljne jer procesuiranje počinilaca ratnih zločina u predmetima koji su iz Haškog tribunala proslijeđeni pravosuđu BiH nije ni izbliza gotovo. Naime, oko 850 predmeta ustupljeno je Tužilaštvu BiH, ali zbog brojnih prepreka rezultata nema. Uz to jedna od smetnji je i dvojno državljanstvo koje osumnjičenima omogućava da se sklone u drugu državu i žive bez krivičnog gonjenja.

U sklopu Međunarodne konferencije o preprekama procesuiranju ratnih zločina žrtve su tražile da se osnuje međunarodno tijelo koje bi se bavilo procesuiranjem onih koji spadaju u tzv drugi ešalon, odnosno, direktne počinioce najtežih zločina, kaže Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

"Mi ćemo pokušati organima u BiH ukazati na potrebu i ukoliko oni argumentima pokažu da su protiv i da imaju dovoljno snage da pohapse te ljude neka to i urade i mi ćemo odustati od svog zahtjeva. Karadžić, Mladić i svi ostali mogli su da isplaniraju šta su god htjeli, međutim da nisu imali taj drugi tzv provedbeni ešalon ništa od zločina se ne bi desilo. To su krizni štabovi i druge institucije koje su pomogle da zločini provedu u djelo koji su nezapamćeni nakon Drugog svjetskog rata", ističe Tahirović, te dodaje:

"Uzmimo za primjer Tomašicu gdje je ekshumirano sa premiještanjem u druge grobnice preko hiljadu ljudi. Za to je trebalo biti tehnički opremljen od inžinjerije pa dalje da se toliki broj ljudi zatrpa u Tomašicu. Bitno je da se ti ljudi procesuiraju i tako da satisfakcija žrtvama."

Sudstvo, ilustrativna fotografija

Sudstvo, ilustrativna fotografija

O eventualnom osnivanju nekog regionalnog međunarodnog Tribunala, kaže Tahirović, razgovarali su i sa predstavnicima Evropskog parlamenta, ali i američkog Kongresa, ali bi se žrtve, kaže zadovoljile i povećanjem kapaciteta Suda i Tužilaštva BiH, koji bi radili na ovim predmetima, a ne da se bave onima koji su očigledna nadležnost lokalnih sudova.

"Kada je u pitanju Tužilaštvo Bih oni jesu u posljednjem periodu napravili ogroman napredak, međutim mi ipak smatramo da Sud BiH, kao državni sud, nije nivo na kojem se trenutno trebaju voditi postupci za neke zločine koji očigledno pripadaju nivou nižih sudova. Oni trebaju da nastave hijerarhijski postupke koje je započeo Haški Tribunal", navodi Murat Tahirović.

Brojni osumnjičeni obavljaju važne funkcije od političkih do operativnih, te ne čude politički pritisci na koje se najviše pravosudne instance u BiH žale.

Loše urađena Strategija za procesuiranje ratnih zločina pokazuje kako je neophodno mijenjati sistem.

"Žrtve teško da će doživjeti pravdu, ali poenta je da mlade generacije shvate poruku", zaključuje Tahirović.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG