Dostupni linkovi

Slučaj "Kazani", sarajevskoj, ali i široj javnosti poznat je od 1993. godine kada je o ubistvima nebošnjačkog stanovništva u blizini Sarajeva pisao tadašnji nezavisni magazin Dani. Broj ubijenih na Kazanima do danas nije zvanično utvrđen.Iz jame na Kazanima nakon rata izvađeni su ostaci 29 osoba, a identificirano je desetak žrtava. Dvije decenije od zločina, u glavnom gradu BiH pokrenuta je inicijativa da žrtve sa Kazana dobiju spomenik. Inicijativu su podržale gradske vlasti.

Na mjestu zvanom Kazani na Trebeviću 27. juna 1993. godine ubijeni su Radoslav i Marina Komljenac. U vrijeme ubistva imali su po 70 godina. Bračni par iz stana u sarajevskom naselju Bistrik odveli su vojnici 10. brdske brigade Armije BiH, kojom je komandovao Mušan Topalović Caco. Dvije decenije poslije, njihova kćerka Slobodanka još čeka da dostojno sahrani posmrtne ostatke svojih roditelja. Inicijativu za postavljanje spomen-ploče na mjesto zločina na Kazanima ocjenjuje pozitivnom.

„Vrlo sam ganuta takvim gestom da se neko poslije 19 godina sjetio da obilježi na neki način stradanje nevinih žrtava. Meni to jako mnogo znači. Ja svoje roditelje nikad nisam uspjela da sahranim. Znači mi da se njihovo ime na toj spomen-ploči nađe, da se zna da su postojali, da su nastradali tu kao nevine žrtve zločina“, kazala je ona.

Inicijativa za podizanje spomen-obilježja na Kazanima potekla je od potpredsjednika FBiH Svetozara Pudarića. Kaže da je njegova inicijativa prvenstveno dug žrtvama, ali i svim stanovnicima Sarajeva.

„Poruka će biti da smo svjesni da su za vrijeme ogromnog zločina nad Sarajevom neki iskoristili da i u samom Sarajevu počine zločine iz istih razloga kao i oni koji su počinili zločin nad Sarajevom - i da smo mi spremni i sposobni da to prepoznamo i da se s time obračunamo“, istakao je Pudarić.
Svetozar Pudarić (prvi s desna) uz Mirsada Kebu i Živka Budimira

Svetozar Pudarić (prvi s desna) uz Mirsada Kebu i Živka Budimira


Inicijativu je Pudarić 15. novembra prošle godine predao Gradskoj upravi Grada Sarajeva, a Komisija za spomenike Gradskog vijeća Grada Sarajeva podržala je inicijativu. Predsjednica Komisije Vera Brigić kaže kako je ocijenjeno da je inicijativa predložena u skladu sa kriterijima za utvrđivanje spomenika od značaja za Grad Sarajevo.

„Mi smo inicijativu podržali, s tim što smo vratili predlagaču da dopuni incijativu sa preciznom lokacijom, sa estetskim izgledom spomen-obilježja - i ako bude neki tekst, da se i on provjeri“, rekla je Brigić.

Moralni kapital Sarajeva

Publicista i novinar Emir Imamović smatra da je Sarajevo spremno za gorku pilulu suočavanja sa sopstvenim zločinima i zločincima.

„I na Kazanima su stradali građani Sarajeva. Stradali su tokom opsade. A to što su ih ubili odmetnuti pripadnici Armije BiH ne umanjuje njihovu žrtvu, niti ih čini manje vrijednim. Sasvim suprotno. Mislim da je za moralni kapital i kapapcitet Sarajeva jako važno imati obilježje na Kazanima, kao što ga je važno imati i u Ferhadiji, na Markalama i bilo gdje drugo“, ocjenjuje Imamović.

Imamović ističe kako je slična inicijativa ipak trebala doći od zvaničnika iz drugih entičkih grupa.

„Meni je žao što to nije incijativa recimo Bakira Izetbegovića ili nekog drugog bošnjačkog političara, jer ti koji su činili zločine na Kazanima istovremeno su se predstavljali kao branitelji Bošnjaka, a to očito nisu bili - bili su, naime, zločinci“, kazao je on.
Milan Mandić iz Udruženja porodica nestalih lica Sarajevsko-romanijske regije: To će mnogo značiti za mladi naraštaj, za našu djecu, kao opomena šta je bilo i šta se nikad više ne bi smjelo desiti.

Za predsjednika Udruženja porodica nestalih lica Sarajevsko-romanijske regije Milana Mandića, spomen-obilježje na Kazanima trebalo bi biti opomena budućim generacijama:

„Za porodice to neće biti neka velika satisfakcija pošto ljudi nisu još pronašli posmrtne ostatke svojih članova porodica. Međutim, to će mnogo značiti za mladi naraštaj, za našu djecu, kao opomena šta je bilo i šta se nikad više ne bi smjelo desiti“, naglašava Mandić.

Broj ubijenih na Kazanima do danas nije zvanično utvrđen. Iz jame na Kazanima nakon rata izvađeni su ostaci 29 osoba, a identificirano je tek desetak žrtava. Mandić kaže kako je teško očekivati pronalazak posmrtnih ostataka preostalih žrtava iz jame Kazani.

„Pošto su Kazani zarušeni i pošto su ubačena mnoga minsko-eksplozivna sredstva u Kazane, nemoguće je to očistiti. Pokušavali su i speleolozi i demineri, ali je nemoguće“, kazao je Mandić.

Od 1994. godine do danas za zločine na Kazanima na kazne od 10 mjeseci do šest godina zatvora osuđeno je 14 vojnika Armije BiH. Za ovaj ratni zločin protiv Srba i Hrvata počinjen u opsjednutom Sarajevu smatra se odgovornim komandant 10. brdske brigade Mušan Topalović Caco. Osumnjičen je za ubistva civila, ali i svojih saboraca Srba i Hrvata. Caco je ubijen 1993. godine u obračunu vojnog vrha bosanskohercegovačke armije sa, kako je tada navedeno, "kriminalom u vlastitim redovima".
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG