Dostupni linkovi

logo-print

Inicijativa za vraćanje Povelje Kulina bana: Kako se pljačkalo nacionalno blago BiH


Dio Povelje bana Kulina

Dio Povelje bana Kulina

Vlasti Bosne i Hercegovine nisu spriječile preprodaju svog kulturnog blaga, niti vratile ono što je do sada odneseno iz zemlje. Istovremeno, nije otkrivena ni ilegalna trgovina umjetninama i arheološkim nalazima koji se i danas, često, sistematski pljačkaju.
Zbog toga je inicijativa da se državne institucije angažuju na povratu Povelje Kulina bana u matičnu domovinu ocijenjena poticajem da se problem nestalog i otuđenog nacionalnog blaga BiH konačno počne sistematski rješavati.

No, postavlja se i pitanje: sve i da se vrati kulturno blago toj zemlji, gdje bi bilo smješteno, ako se u obzir uzme činjenica da se ni postojeće, poput Hagade, nije u stanju sačuvati nakon što je Zemaljski muzej BiH zatvoren?

Čuveni Daorson, glavni grad ilirskog plemena Daorsa i najznačajniji arheološki spomenik Hercegovine, čiji se ostaci nalaze u Ošanićima kod Stoca, posljednjih mjeseci postao je mjesto organiziranih pljački i kriminalnih aktivnosti pojedinaca.

Na gotovo dramatične pozive Snježane Vasilj, profesorice arheologije, da je posrijedi jedna od najvećih poslijeratnih pljački nacionalnog blaga BiH, oglušile su se i policija i nadležna služba. Pljačka starih novčića kojima se potvrđuje da je stanovništvo BiH kovalo svoj novac još prije 2.300 godina, za ovdašnje zvaničnike očito nije vijest vrijedna truda, kaže ogorčeno Vasilj.

„Lokaliteti se maltene preoravaju. Pljačka se nemilice. Nitko ne kontrolira“, napominje ona.

Gotovo nezapaženo je prošla i vijest da je bez odobrenja nadležnih organa u BiH, Hrvatski restauratorski zavod prebacio u Hrvatsku svu dokumentaciju o nalazištu ilirskih brodova na lokaciji Desilo kod Čapljine. Vasilj, koja je bila na čelu bh. tima u kojem su se nalazili i hrvatski arheolozi, ostala je usamljena u nastojanjima da se dokumentacija o ovom svjetskom otkriću vrati u BiH.

„Ja sam javno prijavila da je otuđena dokumentacija sa jezera Desilo, da se ne traži dozvola odgovornog znanstvenika i ministarstva koje mora dati dozvolu. Da je napraviti reviziju inventara po muzejima, to bi tek onda bila strava“, kaže Vasilj.

Koliko je u ratu i nakon rata nestalo, otuđeno i odneseno van zemlje djela kulturno-historijskog i umjetničkog blaga BiH zvanične procjene nema i može se samo pretpostaviti da je riječ o stotinama miliona eura.

Profesor Enver Imamović kaže kako je riječ o politici kontinuiteta, koja se u BiH dešava proteklih pola stoljeća u nastojanju da se uništi kulturno-historijski identitet ove zemlje.

„Naše najvrijednije blago - to su povelje naših vladara, banova, kraljeva - nalazi se u inozemstvu, 56 je takvih povelja, 31 papinska bula, koje su pape slale našim vladarima i banovima, nalazi se u inozemstvu, odneseno je i mnogo vjerskih knjiga, bogumilskih i nalaze se u Vatikanu, Napulju, Moskvi i drugdje“, kaže Imamović.

Zid ćutnje

Tek jedan zvaničan projekat pod pokroviteljstvom države proveden je posljednjih godina u pokušaju da se istraži kolike su razmjere pljački, koje se i danas dešavaju. Na čelu projekta bio je profesor Enver Imamović, ratni direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu:

„Imamo podatke iz Budimpešte, Beča i Pariza da se tamo prodaju ćilimi, kur'ani, biblije koji su ukradeni iz samostana, crkava, džamija, tekija.“
Zatvoreni Zemaljski muzej u Sarajevu

Zatvoreni Zemaljski muzej u Sarajevu


Dženan Jusufović, direktor Međunarodne galerije portreta Tuzla, podsjeća da je 1996. godine, zahvaljujući uredu Vijeća Evrope, popisan određen broj i stanje kulturno-historijskih institucija. Upoređujući popis iz 2004. godine, Jusufović, koji je na dužnost direktora stupio prije dvije godine, došao je do frapantnih podataka o 60 nestalih djela čija je vrijednost milionska.

„Još niko nije procesuiran. To je tema od koje svi bježe. Puno značaja se daje nelegalnoj trgovini, različitim vrstama krijumčarenja oružja i slično, a mora se znati da je treća ili četvrta trgovina u svijetu trgovina umjetninama“, ističe Jusufović.

No nije samo nacionalno blago BiH opljačkano u galerijma i muzejima, ili pak na zaštićenim lokalitetima. Do danas nije kompletirana zbirka umjetnina, poklon porodice Neimarević Mostaru, koja je u ratu iz Mostara preseljena u Franjevački samostan u Širokom Brijegu. Izuzme li se knjiški fond koji je iza sebe ostavio Adil-beg Zulfikarpašić, biblioteka porodice Suljkić iz Zvornika bila je jedna od najvrijednijih privatnih biblioteka u BiH koja je među desetak hiljada naslova čuvala raritete neprocjenjive vrijednosti. Nurudin Suljkić još uvijek nema informaciju što se desilo sa tim knjižnim fondom koji je opljačkan tokom rata.

„I otac dok je bio živ nailazili smo na zid ćutnje, ali imaju svjedoci koji su vidjeli da je to odvezeno. To nije zapaljeno - bili bi ostaci paljevine. Ne, sve je pokupljeno i odvezeno. To je bilo u staklenim vitrinama“, navodi Suljkić.

Policija je dosad, uključujući i vrijeme ratnih događanja, registrirala tek jednu krađu umjetničkih predmeta, i to iz Muzeja Republike Srpske u Banjoj Luci.

Posljednja inicijativa u Parlamentu da se BiH iz Rusije vrati Povelja bana Kulina za profesora Envera Imamovića može biti dobar poticaj da se ova problematika konačno počne rješavati:

„Ova inicijativa je kao kap u moru, vidjećemo kako će biti - samo da se bude pravilno vodila. Ako budu političari vodili, od toga nema ništa - jer bojim se da oni ne kažu evo mi smo vratili Povelju i dobiju bodove na svom radnom mjestu, a šta će biti sa Poveljom dalje niko ne zna“, ocjenjuje Imamović.

Imamović zaključuje da bez specijaliziranih službi policije, institucija za zaštitu kulturnih dobara i sredstava BiH ne može priuštiti da osigura povratak djela kao što je Povelja bana Kulina. Jer sve i da se vrati Povelja, pitanje je gdje bi bila smještena ako se u obzir uzme činjenica da se ni postojeća djela, poput Hagade, nisu u stanju javno prikazati zbog nepostojanja sigurnosnih uvjeta, ali i činjenice da je Zemaljski muzej BiH zvanično zatvoren.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG