Dostupni linkovi

logo-print

Šaškor: Život između Ultre, Igre prijestolja i Pokémona


Turisti

Turisti

Hrvatska je snažno zakoračila u ozbiljne turističke vode. Efekti ulaska u Evropsku uniju zapravo se tu najbolje vide. Snažan i stabilan rast bilježi se upravo u tri posljednje godine. Očekuje se da će prošlogodišnji rekordni prihod od osam milijardi eura ove godine biti nadmašen i iznositi 9,3 milijarde.

Središnjeg srpanjskog vikenda u zemlju je ušlo blizu 800.000 ljudi. Obala, otoci, marine, kampovi, nacionalni parkovi, planinarske i bajkerske staze, ali i najveći gradovi, poput Zagreba i Splita, preplavljeni su turistima.

Manifestacija Ultra Europe, najveći plesnjak na svijetu, okupio je u Splitu i na srednjedalmatinskim otocima blizu 150.000 mladih iz 143 zemlje svijeta. Koncerti su na Youtubeu imali milijun posjetitelja u stvarnom vremenu.

Velike filmske i TV produkcije, osobito mega hit Igra prijestolja koji se djelomično snima u Dubrovniku, privukle su desetine tisuća novih turista.

Globalizacija ima dobrih strana.

Turistička ponuda je znatno obogaćena, okretanje aktivnom odmoru, prilagođeno trendovima, donosi rezultate. Ove godine otvoreno je 40 novih hotela, za iduću je planirano još 50.

Ukupni turistički kapaciteti narasli su na 800.000 kreveta u privatnom sektoru. Aktivna politika kreditiranja, potpomognuta evropskim fondovima, širi turističku ponudu. Tako je država sufinancirala, samo u ovoj godini, izgradnju 174 privatna bazena uz hotele i apartmane.

Veliki svjetski hotelski lanci konačno na velika vrata ulaze u Hrvatsku.

Terorizam u Evropi, izbjeglička kriza i najnoviji pokušaj vojnog puča u Turskoj za sada nisu naškodili hrvatskom turizmu. Turizam je ozbiljna privredna grana koja značajno popunjava mršavu državnu blagajnu kao i budžete stotina tisuća građana, te izravno utječe na razvoj brojnih lokalnih zajednica.

Istodobno, nagli turistički bum u situaciji duboke ekonomske krize otvara i brojna pitanja. Koja je razvojna strategija turizma? Jest, ona postoji, ali koliko je usklađena s općim društvenim razvojem i što se realno zbiva?

S propašću tradicionalne industrijske, pa i poljoprivredne proizvodnje, turizam se ponegdje pretvara u monokulturu, u jedini ili najvažniji privredni resurs, što nije dobro. Turizam je izuzetno važan kao komplementarna djelatnost, uz sve ostale gospodarske grane, a kao jedina može biti opasnost.

Pojednostavljeno, može zemlju pretvoriti u prelijepu destinaciju bogataša uz siromašno lokalno stanovništvo koje nastanjuju kuhari, konobari i sobari, a svi ostali bježe tamo gdje ima i nekih drugih poslova. Takvoj Hrvatskoj ''smiješi'' se sudbina egzotičnih otoka u Indijskom oceanu, Karibima ili Pacifiku.

Hotelske i druge turističke tvrtke platile su danak prvoj, divljoj fazi podržavljenja društvenog vlasništva i mutnoj privatizaciji koja je uslijedila.

Ljepote primorske Hrvatske

Ljepote primorske Hrvatske

Pogodovanje tajkunima bliskim vlastima, netransparentno poslovanje uz vjerojatno pranje novca, ne samo domaćeg nego i stranog, rezultiralo je stotinama sudskih sporova i višegodišnjim zastojima u obnovi. Tek posljednjih godina nastupilo je odmotavanje tog zamršenog klupka.

Paralelno, razvojni kaos iz protekla dva desetljeća ostavio je traga na devastaciji obale i okoliša, divlje prisvajanje prirodnih resursa, obala, uvala, otoka, nacionalnih parkova. Održivi razvoj, kao jedan od postulata suvremenog doba, na ozbiljnoj je kušnji.

Socijalni darvinizam koji je proizašao iz takvog dosadašnjeg razvoja bespovratno udaljuje od mora i odmora sve veći broj hrvatskih građana. Ispred novih ili obnovljenih hotela, kao i u boljim kampovima, više se ne može vidjeti auto domaćih registracija. To je izravna posljedica orijentacije na tzv. elitni turizam koji kratkoročno možda donosi više novca, ali dugoročno može samo štetiti.

Kulturna i povijesna baština, ta velika komparativna prednost Hrvatske, stihijski se čuva – ponegdje dobro, a drugdje beskrupulozno uništava i nagrđuje.

U ove sparne ljetne dane i Hrvatsku je uhvatila groznica traganja za Pokémonom. Virtualna i proširena stvarnost igre Pokémon Go povezala je svijet, ovdje je spojila domaće i turiste. Napeto gledaju u ekrane pametnih telefona, snimaju, trče, hvataju lopte. Barem hodaju, a ne bulje kod kuće u ekrane, prvi su komentari.

"Potraga i hvatanje" Pokémona

"Potraga i hvatanje" Pokémona

Prisjećam se svog prvog susreta s turistima, u dječjoj dobi. Izgubilo se noću četvoro Nijemaca, tražeći skromni kamp u splitskoj Zenti i rasprostrli šator – u našem dvorištu. Pogostili smo ih, oni oduševljeni dalmatinskom hranom, sporazumijevali smo se rukama i osmjesima i postali prijetalji na dulje razdoblje. Otac se najprije ljutnuo kad mu je visoki Nijemac pokazao ranu na nozi s ruskog fronta, proradila mu partizanska sjećanja, ali ga je brzo prošlo uz zarazno dobroćudne padobrance.

Gertruda, Rudolf i Emil više nisu živi. Izgubili smo vezu. Igraju li njihova djeca i unuci danas Pokémon?

Možda u nekoj dalmatinskoj uvali, zajedno s domaćinima?

Turizam može biti plemenit.

  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG