Dostupni linkovi

logo-print

Može li se govoriti o jedinstvenom kulturnom identitetu Bosne i Hercegovine, uprkos razlikama tri kulturna identiteta u BiH, pri čemu je ključni momenat razlikovanje na osnovu religije?

Brojni su dokazi da se o jedinstvenom kulturnom identitetu BiH, uprkos razlikama među njenim narodima, kroz istoriju može govoriti, smatra ugledni bosanskohercegovački književnik Ivan Lovrenović.

On je ovih dana u Mostaru, na predavanju pod naslovom “Neznanje o drugima – slabo znanje o sebi”, koje je kao gost-predavač održao studentima na Filozofskom fakultetu mostarskog Sveučilišta, kazao da razlike među bh. kulturnim identitetima jesu vidljive, ali da one nisu nikakve barijere.

Ivan Lovrenović

Ivan Lovrenović

Ivan Lovrenović je naveo niz primjera iz istorije BiH, po kojima je vidljivo da među bh. narodima, koji se kulturno najviše razlikuju po religiji, ima dosta preklapanja. Lovrenović je naveo da čak i u tim zasebnim kulturnim tradicijama ima elemenata sličnosti.

Tako je naveo jedan primjer, koji je trajao sve do posljednjeg rata, iz svakodnevne obredne tradicije bosanskih katolika, u – kako je kazao - najmističnijem trenutku liturgije.

“Imali ste običaj da stari katolici to gestualno prate na isti način na koji muslimani drže ruke kada klanjaju”.

Ukazao je i na primjer Ajvatovice, pet stotina godina duge tradicije hodočašća među muslimanima u srednjoj Bosni, čiji se početak određuje po kršćanskom, a ne islamskom, hidžretskom kalendaru.

Ivan Lovrenović je tako podsjetio i na promjene nastale širom katoličkog svijeta, nakon što je uveden novi, Gregorijanski kalendar, koji je u BiH među narodom – kako kaže - zaživio tek duboko u 19. vijeku. Lovrenović kaže i da su tad sveštenici nastojali ohrabriti narod da djeci imena daju po svecima, radi striktnog poštivanja vjerskih principa.

“Pa vi danas, još uvijek u Hercegovini imate krajeva gdje se djeca zovu – ne znam sada više – ali su se do jučer zvala i Gojko i Stojan i Miloš, što mi inače doživljavamo kao srpska imena. A nisu srpska, nego su imena iz zajedničkoga kulturnoga fonda, onoga prastarog, koji je bio zajednički stotinama godina”.

Predavanje u Mostaru

Predavanje u Mostaru

Ivan Lovrenović je istakao i preklapanja u kulturnim tradicijama tri bh. naroda na polju narodne umjetnosti. Tako je naveo primjer epskog i lirskog deseterca, koji se uporno nastojao prikazati kao nešto što isključivo karakteriše samo jedan od ovdašnjih naroda.

Međutim, radovi njemačkih istraživača, dodao je Lovrenović, pokazali su da je kod epike tri naroda različit samo ideološki sloj, dok se u umjetničkoj strukturi ti epski korpusi ponašaju jednako. Štaviše, tu je i primjer s početka 18. vijeka, franjevca Lovre Šitovića, koji je – napominje Lovrenović – napisao djelo protiv deseterca.

“Ali znate kako spjevava pjesmu? Klasičnim desetercima. Čisti oni deseterci, epski, asimetrični. Dakle, i kada provodi najžešću ideološku kampanju protiv tradicije, on ne može da ne pjeva upravo po obrascima te tradicije”.

Zbog svega se, tvrdi Lovrenović, može govoriti o jedinstvenom kulturnom identitetu Bosne i Hercegovine, uprkos razlikama njena tri kulturna identiteta. Međutim, prostor za zajednički kulturni identitet treba tražiti između dvije krajnosti - apsolutnog razdvajanja i monolitnosti. Jedan od znakova postojanja tog prostora je naš govor, istakao je Ivan Lovrenović.

“Vi se zaputite s kraja na kraj Bosne i Hercegovine. Bez obzira ko ste, Hrvat, Srbin, Bošnjak-musliman ili nešto peto. Komunicirajte na ulici, u trgovini i tako dalje, vi nigdje nemate probleme nerazumijevanja govornoga”.

U raspravi tokom predavanja na Filozofskom fakultetu mostarskog Sveučilišta, učestvovao je i jedan student iz Splita, koji je BiH uporedio sa bivšom Jugoslavijom.

“Prije, recimo, rata Bosna i Hercegovina se smatrala na neki način Jugoslavijom u malom, je li. Ljudi su se međusobno ženili itd., vladala je kakva-takva harmonija, koliko god bila proklamirana ona sintagma o bratstvu i jedinstvu. Koliko god to sad bilo labavo, postojeće ili nepostojeće”.

Bh. književnik Ivan Lovrenović je odgovorio da se BiH ne može porediti sa Jugoslavijom, koja je bila politički konstrukt moderne istorije i ne volje naroda, nego određenih struktura, dok je BiH nešto sasvim suprotno – često nije imala izražen politički identitet...

Ivan Lovrenović i Mile Lasić

Ivan Lovrenović i Mile Lasić

“E pa ima to da je kroz cijelu tu povijest imala ovo o čemu danas govorimo, koja istovremeno je u sebi, ponekad čak i razdrta na tri različite strane, ali uvijek nekako prepoznatljiva kao entitet, kažem, ne politički nego kulturni”.

Lovrenović je, međutim, istakao da je potrebna drugačija politička klima da bi se razlike prestale doživljavati kao barijere.

U tom smislu u BiH stalno postoje smjene vremena u kojima se u političkom smislu forsiraju različitosti ili su nasuprot tome na djelu povoljnije političke prilike, objasnio je Lovrenović.

“Mi danas živimo, nažalost, jedan povijesni trenutak u kojemu se svi uglavnom manje ili više zatvaraju u sebe. Onda imamo situaciju u kojoj mi zapravo, ne znajući o drugima, sve manje i sve slabije znamo o sebi”.

Zato je, ističe Mile Lasić, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, debata o problemu “Neznanje o drugima – slabo znanje o sebi”, izuzetno važna.

“Dakle, jer zapravo to je ključ. Ništa mi ne vrijedimo pojedinačno, ako nešto i ne vrijedimo u očima drugih i trećih. To je naša sudbina”.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG