Dostupni linkovi

logo-print
Nacionalna i univerzitetska biblioteka organizirala je u utorak u Sarajevu okrugli stol na temu statusa institucija kulture koje je osnovala Bosna i Hercegovina. Na skupu je ponovljeno kako još uvijek ne postoji politička volja da se pravni status i stalni izvor finansiranja za sedam institucija kulture BiH riješe na državnom nivou.

Na okruglom stolu govorilo se i o inicijativi Vlade Federacije da preuzme finansiranje za Historijski muzej BiH, Muzej književnosti, Umjetničku galeriju, Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku i Biblioteku za slijepe i slabovidne osobe. Rješenjem nisu obuhvaćeni Zemaljski muzej BiH i Kinoteka BiH.

Pravni status i finansiranje sedam institucija kulture BiH nemoguće je riješiti bez podrške vladajuće političke garniture. Činjenica da se radi o institucijama koje simbliziraju državnost glavna je prepreka toj podršci i razlog zbog čega je pravno pitanje postalo političko, a takva se u BiH sporo rješavaju.

„Ogroman je politički problem naš status i pozicija u kojoj smo se našli i ovu poziciju i ovaj problem mogu riješiti isključivo šefovi političkih stranaka koji su dio neke vlasti“, navodi direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić.
Adnan Busuladžić, foto: Midhat Poturović

Adnan Busuladžić, foto: Midhat Poturović


Zemljski muzej zatvoren je prije godinu dana. Već tada se zaposlenicima dugovalo 12 plata. Busuladžić nije optimsta da će se stvari uskoro početi mijenjati:

„Meni je jasno da je Muzej habzburški, carski i u jednoj državi kakva je ova takva je institucija preglomazna i prevelika da bi je neko finansirao. Tu trebaju male, seoske, zavičajne stvarčice.“

Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, slaže se kako je danas teško procijeniti kome je doista stalo do institucija kulture od državnog značaja.

„Mi kad govorimo država BiH nikad ne mislimo na ljude koji kažu da je treba rasturiti baš zato što nema svrhe obraćati se nekome kome je u cilju da ti to uradi. Mi se uvijek obraćamo onima koji se kunu da je ta država njima značajna i da im je važno da održe baštinu te države. To nije uvijek istina. Jednima nije nikako važno, a drugima je jako važno da pričaju da žele BiH, a da npr. misle da je super da se odvoje nacionalne književnosti - i zašto bi uopće imao da postoji Muzej književnosti BiH. To im je već malo čudnovato“, kaže Šehabović.

No, za Straju Krsamanovića, direktora Umjetničke galerije BiH, stvari su jasne. Institucije su javna dobra i kao takva moraju se i pravmo definirati. Krsmanović podsjeća da je Umjetnička galerija BiH osnovana 1946. godine kao nacionalna galerija RBiH. Danas čuva više od 6.000 djela izuzetne likovne, historijske i materijalne vrijednosti koja nisu vlasništvo galerije - već države BiH:

„Jednaka situacija je sa Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom, sa Zemaljskim muzejom. Mi smo po definiciji javne ustanove i mi radimo identičan posao kao bilo koje ministarstvo u ovoj državi.“

Različito o inicijativi federalne vlade

No, za javni posao novca sa državnog nivoa za navedene institucije nema. Ministarstvo civilnih poslova BiH sredstva namijenjena za kulturu preusmjerilo je u grantove za projekte do 150.000 eura. Podsjećanja radi, 400.000 eura minimalna su sredstva potrebna za rad Zemljskog muzeja BiH.

Posljednja inicijativa za rješenje navednih problema stigla je od federalne vlade, koja je imenovala radnu grupu u čijem će fokusu biti status i finasiranje Historijskog muzeja BiH, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, Umjetničke galerije, Nacionalne i univerzitetske biblioteka i Biblioteke za slijepe i slabovidne osobe.

Direktori navednih institucija iznijeli su različita gledišta, od toga da bi trebalo ove institucije prebaciti na nivo Federacije, do toga da one trebaju zadržati svoj status, a da se pritom omogući njihovo finansiranje od Vlade Federacije BiH.
Sakib Pleh

Sakib Pleh


„Je li to Mjesna zajednica Điđikovac, ili je to država BiH? Ono što je bit svega jeste da se riješe pitanja osnivača i statusna pitanja“, navodi direktor Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH Sakib Pleh.

Pravni ekspret Vera Jovanović, ipak, upozorava:

„Ja to cijenim kao jednu opasnost da se ovaj način ne bi reklo da je sad preuzela Federacija, jer onda bi mogle doći u pitanje i funkcije koje ove institucije, kao dio međunarodnih institucija, uvažavaju.“

Na sedam institucija kulture fedaralna vlada ove godine trebala je uplatiti oko 200.000 eura. Tokom godine taj iznos smanjen je na 100.000 eura, i još uvijek nije isplaćen.

Zbog ovoga ne treba čuditi odgovor sekretara Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH Adnana Zekovića kako ne zna na koji način i iz kojih fondova će biti osigurana sredstva za pet institucija kulture:

„Ne znam ni ja kao član radne grupe, ali mi ćemo predložiti neki prijedlog. Na Vladi je Federacije, odnosno Parlamentu - vidjećemo kako će se naći novac i u kojem razmjeru.“

Iako se Sud BiH ranije proglasio nenadležnim za pitanje statusa sedam institucija kulture, od pravnih eksperata moglo se čuti kako se jedino kroz sudske instance, odnosno Ustavni sud mogu dokazati prava koje ove institucije imaju, a onda je na državi, kada političari na to budu spremni, da svoje obaveze do kraja ispuni.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG