Dostupni linkovi

logo-print

Da li si Bošnjak, Srbin ili Hrvat, jedno je od najvažnijih, ako ne i najvažnije izborno, kadrovsko i svako drugo pitanje u Bosni i Hercegovini. Upravo pripadnost vjeri i naciji, a ne profesionalnost i stručnost, najbitnija su karika pri zaposlenju. I niko ne bi sporio opredijeljenost svakog građanina da se o svojoj vjeri i naciji izjasni onako kako njemu paše, da u tome nema zloupotreba.

Tako je nedavno u medije procurila vijest kako su se poslanici Bosanske stranke Rasim Smajić i Haris Pleho izjasnili kao Srbi da bi bili među pet onih koji će biti imenovani u Dom naroda Federalnog parlamenta. Haris Pleho za naš radio ovu vijest ne želi ni potvrditi, ni demantovati, navodeći kako će se sve znati kada skupština bude konstituisana.

“Za mene nije ključno pitanje koji su motivi i razlozi takvog izjašnjavanja. Ono što ja za sebe mogu kazati jeste da se nikada nisam vodio motivima ličnog interesa, niti nečega drugog, već samo da ukažem ljudima kakav je naš Izborni zakon koji hitno mora pretrpjeti reforme. Kako sam se ja izjasnio, to je odgovor na Vaše pitanje i svakako će se saznati kada bude konstituisan Dom naroda”, kaže Pleho.

Pleho nije jedini koji se, možda, izjasnio kao Srbin da bi pokazao, kako kaže, apsurdnost ovdašnjih zakona koji to omogućavaju. Isto je na prošlim izborima uradio i Mirvet Beganović, izjašnjavajući se kao Hrvat u Skupštini Unsko-sanskog kantona. To će, opet, uraditi i u ovom sazivu, a navodi i zbog čega.

“Ja sam dugo godina živio u Hrvatskoj. Ne želeći biti nacionalna manjina, jer muslimani nisu konstitutivan narod, u svojoj državi sam se izjasnio kao Hrvat da bih bio konstitutivan”, ističe Beganović.

Apsurd predstavlja i činjenica kako je u prošlom sazivu bosanskohercegovačkih skupština najviše bilo tzv. ostalih, odnosno onih koji su se tako izjasnili, a da nisu stvarni pripadnici nacionalnih manjina. Među njima je bio i SDP-ovac Nedžad Fazlija. Za naš radio kaže da se izjasnio ne zbog toga kako se osjeća, već zbog inata.

“Ja se uvijek izjašnjavam kao ostali zbog toga što dokle god se mi u Bosni i Hercegovini ne budemo mogli izjašnjavati kako želimo i ne budemo konstitutivni na svakom dijelu teritorije, ja ću se tako izjašnjavati. Kada se svi budemo mogli izjašnjavati kako hoćemo i ne budemo građani drugog reda, onda ću se izjasniti onako kako se osjećam. Do tada sam iz inata drugima Bosanac i Hercegovac”, navodi Fazlija.

Lamija Tanović

Lamija Tanović

Prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine kandidati se tokom jednog izbornog ciklusa mogu izjasniti kao pripadnici jednog, a već u narednom izbornom ciklusu kao pripadnici drugog naroda. Istovremeno, dešava se da u državnim institucijama i bez konsultacije zaposlene svrstaju u naciju koja im nedostaje u datom trenutku. To potvrđuje i profesorica na sarajevskom univerzitetu Lamija Tanović, koja je svojevremeno bila na funkcijama u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

“Ja imam još jedno nedavno iskustvo koje je još drastičnije. Čak tamo gdje postoje ostali, oni se obično ne broje u kvorum. Recimo, upravni odbori su donijeli odluku da imate tri člana iz svakog konstitutivnog naroda i jednog iz ostalih, tek toliko da se formalno kaže kako su uključeni i ostali. Ali, kada se glasa, glas ostalog nije bitan. Tako funkcionira, recimo, Upravni odbor Agencije za obezbjeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju BiH”, kaže Tanović.

Brojni su i drugi primjeri nametanja ljudima, po svaku cijenu, nacionalne pripadnosti zarad stranačkih ili političkih razloga. No, kako objasniti brojne zloupotrebe zakona zarad “debljeg novčanika”, pojašnjava sociolog Salih Fočo.

“Sa aspekta moralnosti, to izjašnjavanje govori da su naši ljudi koji se bave politikom potpuno nemoralni ljudi. Inače, poznato je da je pitanje morala u politici uvijek manjkalo, ali u našim uvjetima vidimo da ti ljudi idu za nekim drugim ciljevima, a ti ciljevi nisu u interesu naroda ili interesu građana”, smatra Fočo.

“Kod nas su najprije pripadnici naroda, pa tek onda ljudi. Onda je to fašizam, čim je kolektivizam nacionalni važniji od čovjeka pojedinca. Ponavljam, to je fašizam, to je abeceda političke filozofije”, ocjenjuje fra Mile Babić.

Podsjećanja radi, Izborni zakon BiH je vrlo rigidan, u smislu da ne poznaje građanina, već isključivo jednu od tri nacionalnosti. Kao takav je omogućio da se biraju samo politički i nacionalno podobni, jer tu profesionalizam i stručnost nisu bitni. Svako onaj ko se uklopi u takvu bosanskohercegovačku ukrštenicu dobro prolazi. Svi drugi su marginalizovani.

“To su čiste manipulacije koje na neki način vrijeđaju nas građane i profesionalce Bosne i Hercegovine. Kao da uopšte ništa drugo nije važno, nego ta naša etnička pripadnost. Dakle, nije važno koliko ste stručni za neki posao, nije važno koliko iskustvo imate. Važno je samo da li ste B, H ili S”, zaključuje profesorica Lamija Tanović.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG