Dostupni linkovi

logo-print

Idući tjedan presuda Karadžiću o odgovornosti za genocid početkom rata


Radovan Karadžić u sudnici

Radovan Karadžić u sudnici

Peteročlano žalbeno vijeće Haškog suda, pod predsjedanjem predsjednika suda Theodora Merona, najavilo je objavu konačne presude bivšem predsjedniku Radovanu Karadžiću za genocid počinjen u više bosanskohercegovačkih općina početkom rata 1992.godine.

Odluku o prvoj, od ukupno 11 točaka optužnice, žalbeno vijeće će objaviti idući četvrtak, 11.srpnja 1995.godine, popodne u 15 sati.

Podsjetimo, na polovici suđenja održana je rasprava po pravilu 98 bis Haškog suda koje predviđa da obrana može zatražiti, nakon dokaznog postupka tužiteljstva – oslobađanje od onih točaka optužnice za koje smatra da ih optužba nije dokazala.

Tročlano raspravno vijeće ga je tada oslobodilo po 1. točki optužnice - za genocidnu namjeru vodstva bosanskih Srba - da uništi dio ili grupu građana bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u prvoj godini rata.

Od deset preostalih točaka optužnice, između kojih je i genocid u Srebrenici, Karadžić se mora i dalje braniti, no tužiteljstvo se žalilo i na odluku kojom je oslobođen za prvu pa će konačan sud o tome donesti žalbeno vijeće.

Tužiteljstvo je u prvoj optužnici teretilo Karadžića za genocidnu namjeru u 41 općini, da bi broj bio smanjen zbog što bržeg procesuiranja - prvo na 27, a na kraju na samo 7 općina. Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik ostali su u optužnici kao ogledni primjeri u kojima su zločini dosegli razmjere genocida.

No ne i za haške suce, koji su po toj točki oslobodili Karadžića.

„Razmotrivši ukupni korpus dokaza koji stoje pred ovim Raspravnim vijećem u vezi sa ubijanjem, nanošenjem teških tjelesnih ili duševnih ozljeda, prisilnim premještanjem i nametanjem uslova života na bosanske Muslimane ili bosanske Hrvate u zatočeničkim objektima u općinama, Vijeće zaključuje da ne postoje dokazi da su te akcije došle do nivoa na kojem bi razumni prosuditelj o činjenicama mogao doći do zaključka da su počinjeni sa namjerom da se bosanski Muslimani i/ili bosanski Hrvati kao takvi unište u cijelosti ili djelomično“, naveo je predsjedavajući sudac korejskog porijekla O Gon Kwon.

(VIDEO: Rasprava po pravilu 98 bis)


O zločinima u spomenutim općinama izvedeni su brojni dokazi tijekom postupka tužiteljstva, a udruženja žrtava ostala su ogorčena nakon te oslobađajuće presude za Karadžića.

Prema podacima Istraživačko-dokumentacijskog centra, u Prijedoru je tijekom rata ubijeno ili nestalo preko 4.000 bošnjačkih civila što ga svrstava po broju žrtava, u odnosu na ukupan broj stanovnika – odmah iza Srebrenice. Nakon što su bosanski Srbi (vođeni SDS-om) zauzeli spomenute općine 1992.godine, formirani su zloglasni logori u kojima se organizirano ubijalo i zlostavljalo zatočenike.

Ta činjenica će biti i jedan od glavnih faktora prilikom donošenja konačne odluke žalbenih sudaca o tome – je li se tamo dogodio genocid te treba li Karadžić i za to odgovarati.

Optuženi Karadžić, koji svoju obranu zastupa sam, tijekom žalbene rasprave o odbacivanju prve točke optužnice, izjavio je da ju treba odbaciti jer se „genocid nije dogodio“, napominjući da su i međunarodni predstavnici znali da je sve činio kako bi spriječio rat.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG