Dostupni linkovi

logo-print

Zaštićena svjedokinja o hrpi ubijenih ljudi u Omarskoj


Zaštićena svjedokinja na suđenju Radovanu Karadžiću, 27. listopad 2011.

Zaštićena svjedokinja na suđenju Radovanu Karadžiću, 27. listopad 2011.

Na haškom suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću iskaz je dovršila zaštićena svjedokinja pod pseudonimom KDZ 080 koja je opisala pogrom stanovnika nesrpske nacionalnosti nakon što je Srpska demokratska stranka s naoružanim formacijama preuzela vlast u općini Prijedor potkraj travnja 1992.godine.

Njezin iskaz o otpuštanju građana nesrpske nacionalnosti, odvođenju u logore Omarska i Trnopolje te mučenju i ubijanju koje je vidjela tijekom zatočeništva, optuženi Karadžić je tijekom unakrsnog ispitivanja pokušao dovesti u pitanje, tvrdeći kako se njezine informacije temelje na rekla- kazala, a ne na stvarnim činjenicama.

Različito od svjedokinje koja je opisala kako je brojila ubijene muškarce pred zloglasnom Bijelom kućom u Omarskoj, svakog jutra nakon buđenja, Karadžić je ustvrdio kako oni nisu bili ubijani već otpuštani kućama ili premješteni u Trnopolje kako bi ih se zaštitilo u ratno vrijeme nakon što su ispitani o oružanim aktivnostima uz zaključak da su nevini.

„Vi kažete – ako nekoga ne vidite na ručku Vi podrazumijevate da se njemu nešto loše dogodilo?“, upitao je optuženi želeći poljuljati iskaz svjedokinje.

„Naravno. Da ga nema. Naše su sumnje bile da je likvidiran tijekom noći i da je na onim hrpama mrtvih ljudi koji su pobacani na travnjak ispred Bijele kuće.“, objasnila je svoj stav svjedokinja.



Optuženi je izjavio kako će tijekom iznošenja svoje obrane dokazati drugačije. Prema njemu i svjedokinja je završila u Omarskoj zbog sumnji u njezin ekstremizam, a ne zato što je nesrpske nacionalnosti kao što to tvrdi optužba.

„Zar Vam nisu rekli da ste poznati po ekstremizmu i da ste se sastajali s grupom koja je također uhićena?“, upitao je optuženi.

„Nije mi direktno nitko rekao. Nego prilikom ispitivanja u logoru Omarska, dva isljednika Nenad Babić i Nenad Tomčić su me pitali – gdje se sastajem, gdje izlazim, s kim se viđam, što razgovaramo prilikom susreta s osobama s kojima sjedim. Nisu rekli da sam osumnjičena ili optužena.“, negirala je svjedokinja.

Optuženi je u srijedu ustvrdio da su Omarska i Trnopolje bili istražni centri, dok je svjedokinja inzistirala kako se radilo o koncentracionim logorima u kojima su ljudi najčešće umirali od posljedica užasne torture u odnosu na koju je streljanje bilo nagrada. Zadnji dio unakrsnog ispitivanja zaštićene svjedokinje KDZ 080 održan je na sjednici zatvorenoj za javnost kako se ne bi ugrozila zaštita identiteta.

Dužnosnik SDA o „jezivom“ mučenju u logorima

Nakon njezinog svjedočenja o prijedorskim zločinima na klupu za svjedoke je izveden Mevludin Sejmenović, bivši potpredsjednik prijedorskog ogranka Stranke demokratske akcije koji je tužiteljstvu opisao političke okolnosti u predratno vrijeme.



Također sucima je opisao kako su mu srpski novinari donosili izjave u logor Trnopolje o aktivnostima dužnosnika SDA i hodža koje je morao ponavljati pred kamerama. Poput Dragana Božanića i i lokalnih novinara Kozarskog vjesnika i Radija Prijedor - Mutića.

Svjedok Mevludin Sejmenović u sudnici, 27. listopad 2011.

Svjedok Mevludin Sejmenović u sudnici, 27. listopad 2011.

„Te izjave bile su potpuno netočne, ali sam ih morao reći kako bih sačuvao vlastiti život.“, izjavio je Sejmenović koji je potvrdio kako su u logor Trnopolje dolazili i lokalni dužnosnici bosanskih Srba.

Svjedok Sejmenović koji je već svjedočio na nekoliko haških suđenja dužnosnicima bosanskih Srba u vrijeme rata (poput Stojanu Župljaninu i Mići Stanišiću, bivšim visokim policijskim dužnosnicima kojima se trenutno također sudi na Haškom sudu, ICTY), plačljivim glasom se prisjetio mučenja jednog dječaka od trinaest godina u Omarskoj kojem su slomili ruke tjerajući ga da pjeva srpske pjesme.

„Ta me slika još uvijek proganja.“, rekao je sucima svjedok.



Vojo Kuprešan, dužnosnik lokalnog SDS-a (predsjednik samoproglašene Autonomne regije Krajina) je izveo svjedoka iz Omarske, a namjera mu je bila da Sejmenović postane delegat srpske skupštine u propagandne svrhe.

Tijekom susreta u logoru Kuprešanin je razgovarao telefonom pred svjedokom koji je prepoznao glas Karadžića preko žice, a i Kuprešanin je nazivao svog sugovornika „predsjednikom“ od kojeg je tražio nekoliko stotina sapuna i neke druge potrepštine.

S područja Banja Luke svjedok je uspio otići početkom 1993.godine. Sejmenović će svjedočiti i u petak kad će ga unakrsno ispitivati optuženi koji se od optužbi za genocid i ostale zločine u BiH brani sam.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG