Dostupni linkovi

logo-print

Ibrahimović: PEN usmjeriti ka kritičkom promišljanju situacije u BiH


Nedzad Ibrahimović

Nedzad Ibrahimović

Novi je predsjednik PEN centra BiH Nedžad Ibrahimović, prozaist, književni kritičar i esejist, profesor Filozofskog fakulteta u Tuzli. U razgovoru za RSE Ibrahimović otkriva da će PEN u narednom periodu poraditi na jednoj vrsti liberalizacije prijema u članstvo, te kaže kako PEN vidi kao neku vrstu svjetionika, koji će, odašiljući svjetlost ovom društvu, pokušati ukazivati na prave probleme.

RSE: Kad neko od kolega dobije ovakvo priznanje i povjerenje, mora da se osjeća posebno, unatoč iznimnim obavezama?

Ibrahimović: To jeste, i priznanje i na neki način veliko povjerenje, koje vam ljudi koji su članovi PEN centra BiH, stavljaju u vaše ruke. Ne može, a da se čovjek pomalo ne zapita, može li to sve nosti, i svojim rukama i svojim plećima i svojim intelektom? Ali eto, valja nam se nositi sa time iduće četiri godine.

RSE: Jeste, u sretnijim zemljama i istim takvim vremenima, biti na čelu PEN-a, predstavljalo bi tek iznimnu čast i neke ritualne aktivnosti, a kod nas i silne obaveze jer je ova časna institucija, u posljednje vrijeme, postala poprište svađa, podmetanja, diskvalifikacija, čak i uvreda.

Ibrahimović: Bilo je svašta. Sve što ste naveli, kao neku vrstu opisa relacija koje su bile uspostavljane prema PEN-u, ili puno manje, unutar PEN-a, mogao bih opisati zapravo tako da se tu može raditi o dinamici jednog intelektualnog polja u kom ljudi imaju puno pravo. PEN se za to zaleže, da ljudi kažu šta misle, da kritikuju ono što misle da treba kritikovati i da se sa druge strane pojave argumenti i kontra argumenti. Tako da ja ne mislim da se bilo šta, niti ozbiljno, niti tragično, zbivalo. PEN je polje slobode. PEN je jedna institucija koja će to polje slobode svo vrijeme pokušati graditi, nadograđivati i čuvati. Tako da sve kritike, ako ih je bilo, i primjedbe na rad PEN-a, kao sadašnji predsjednik PEN-a, doživljavam kao korisnu dinamizaciju nečega što se može nazvati kulturnim poljem ili intelektualnim poljem u BiH.

RSE: Ne znam da li naša javnost sa pravom sve to očekuje od PEN-a, ali čaršija naprosto uživa u ovim sporenjima oko članstva i ponovnog vraćanja u članstvo Avde Sidrana, o Latićima, Brkama i ko sve još nije tu. Zaista je neprijatna pozicija da se u medijima oko toga špekulira i ne bih vas dovodio sada u priliku da se izjašnjavate na čijoj ste strani. PEN je dobrano napukao, pa mi se čini da valja ovo dvoglasje miriti, jer ima dosta uglednih članova PEN-a koji su zauzeli, jedno, i dosta onih koji drže drugo stanovište?

Ibrahimović: Ja to smatram jednom vrstom dinamizacije nečega što bi trebala biti intelektualna sloboda, sa jedne strane, a sa druge strane, PEN nije društvo najboljih pisaca ove zemlje, naprotiv. To može biti i skupina vrlo prosječnih pisaca, ali ono što PEN sigurno jeste, jeste društvo ili skupina pjesnika, ono što njegov akronim zapravo i znači, esejista, izdavača, romanopisaca, dramatičara, kritičara, profesora sa univerziteta, koji prihvataju ciljeve međunarodnog PEN-a, koji su izraženi u povelji PEN-a. Dakle vrlo je bitno da u tom prihvatanju povelje PEN-a i ciljeva PEN-a ne postoji otpor prema tome kod ljudi koji jesu u PEN-u ili koji žele biti u PEN-u.

Ne može biti član PEN-a, ne govorim ovdje o bilo kom pojedincu, da bude sasvim jasno, neko ko je zagovornik etničke, rasne, nacionalne ili LGBT diskriminacije. U tom smislu stvari moraju biti prilično jasne. Dakle PEN može okupljati sasvim prosječne pisce, mi naravno u PEN-u imamo izvrsne pisce, ali nije to društvo koje je društvo izuzetnih i izvrsnih pojedinaca u BiH. Postoji mnogo značajnih ljudi i mnogo značajnih pisaca koji nisu članovi PEN-a, ali to je jedna sasvim druga stvar.

PEN će u narednom periodu poraditi na jednoj vrsti liberalizacije prijema u članstvo, ali ta liberalizacija sigurno neće značiti napuštanje ciljeva povelje PEN-a, već naprotiv, pokušaćemo da samu tehničku proceduru pojednostavimo i da na neki način omasovimo PEN, da on bude organizacija u koju svakako trebaju ući neki ljudi, koji sada nisu.

RSE: Ja govorim iz pozicije javnosti i pozicije ljudi koji na drugi način gledaju na PEN, nego li na to gledate vi, insajderi. Pomalo je bolna spoznaja da ljudi, koji bi morali štiti javni prostor od različitih verbalnih kontaminacija, međusobno razmjenjuju uvrede, optužbe, javne denuncijacije, za narušavanje nekih osnovnih principa, proglašavanje PEN-a velikosrpskom politikom i tako to. Govorim samo o tome šta javnost doživljava na maltene tragičan način, bez obzira na to da li su očekivanja javnosti u odnosu na PEN utemeljena ili nisu?

Ibrahimović: PEN nikada neće stati u zaštitu bilo kakvog govora mržnje, diskriminacije po bilo kojoj osnovi. PEN je izraziti protivnik takvih praksi u kulturi i u društvu. Sa druge strane, mislim da je odgovornost medija poprilično vrlo važna. Ako vi pravite intervju sa nekim ljudima, koji bi htjeli ili bi željeli na bilo koji način komunicirati sa PEN-om, ili sa bilo kojom drugom institucijom, onda mislim da bi i mediji morali imati svoj dio odgovornosti, kakvu vrstu govora i kakvu vrstu teksta ćete prenijeti, a da se pri tome uvijek ta odgovornost na neki način podijeli ako pokušate raditi na tome da čujete i drugu stranu. Uvijek bi bilo dobro da, ako imate nekog ko kritikuje PEN, onda čujete i nekoga iz PEN-a ko na tu kritiku odgovara. To bi bila jedna vrsta ravnopravnog dijaloga. Mislim da odgovornost medija leži u tome. Stvorila se jedna vrsta, ne baš optimistične priče i atmosfere oko PEN-a, ali mislim da su ta vremena iza nas.

RSE: Da, to je najbitnije. Meni osobno se nekada učini da ovo mjesto, gdje ne moraju, niti trebaju, sjediti istomišljenici, s vremena na vrijeme, emituje onaj stari duh, tipa ko drugačije kaže, pa onda na sasvim suprotnoj strani dolazi do prave kakofonije kao na auto pijaci. Može li se na tom nivou nešto ispeglati? Zapravo, zanima me da li PEN, ravnajući se prema svojim temeljnim principima, mora braniti sve one koji ugrožavaju pravo na mišljenje, na slobodu izražavanja vlastitih stanovišta, to je jedna vrlo široka lepeza? Na koji način se PEN može tu pokazati, da li pojedinačnim istupima, nekim kolektivnim saopštenjima, ili pojedinačnim istupima, uz naznačavanje pripadnosti PEN-u?

Ibrahimović: Živimo u jednoj kulturi, u jednom društvu, koje je po mom mišljenju prilično pre-demokratsko, ili da kažem, nedemokratskom. Nije dovoljno da imate izbore u jednoj državi pa da kažete da živite u demokratskom društvu ili demokratskim kulturama. U takvoj situaciji i takvom društvu, prve žrtve jesu intelektualci i uopće intelektualni angažman pojedinca. PEN će uvijek nastojati, i nastojao je, da se taj intelektualni angažman, bilo kog pojedinca, njegovo pravo na slobodno izražavanje i mišljenje, omogući, brani i, ako treba, izjavama i iskazima Upravnog odbora PEN-a, legitimira.

PEN ima tu mogućnost, putem svojih programskih zadataka i ciljeva, da javno reagira u bilo kojoj situaciji u društvu, u kojem su ugrožena prava na slobodu mišljenja, javnog djelovanja i istovremeno da reaguje na situaciju u kojoj je na neki način korištena, ne mogu reći, prevelika sloboda iskazivanja mišljenja, zapravo neodgovornost iskazivanja javne riječi. Ako imate odgovornost, a PEN tu odgovornost štiti, da govorite slobodno, takođe imate odgovornost da ta sloboda ne ugrožava slobodu nekoga drugoga. Ono što će PEN, po mom mišljenju, a i po mojoj želji, u naredne četiri godine pokušati raditi, jeste da kao jedno društvo pokuša funkcionirati kao neka vrsta, kritičkog i intelektualnog promišljanja situacije u BiH iz različitih aspekata, od obrazovanja, pa i do ideologijskih i kulturnih pitanja.

RSE: Bio bih neobično sretan da smo vodili razgovor o plemenitim ciljevima i o plemenitosti borbe za obespravljene, o govorenju u ime onih kojima je sloboda govora uskraćena, ali na žalost morali smo i o ovim vašim internim problemima. Šta je, prema zaključcima zadnje skupštine, promptno, što vi kao prvi čovjek kanite raditi da PEN vratite kući? Zapravo, koje pojedinačne i kolektivne pameti i energije treba upregnuti da se zaborave ove priče u vezi sa kućom u Vrazovoj?

Ibrahimović: Svakom dobronamjernom čovjeku u ovoj zemlji, i onome ko pokušava gledati svijet svojim očima, a ne očima ideologijskih principa, je jasno da smo mi društvo koje je duboko etnički izdijeljeno i podijeljeno. Ono što će PEN, kao i do sada, raditi, pokušavamo očuvati multietničnost ovog društva. Neki dan sam rekao na skupštini, pola u šali, a pola kao neku vrstu istine, postoji nekoliko multi-etničkih prostora u ovoj državi, još samo nekoliko. Jedna su ateistička groblja, gdje su sahranjivani jedni pored drugih, ljudi različitih religijskih i etničkih bekgraunda. Sa druge strane imamo PEN, centar, koji je po definiciji društvo koje okuplja ljude različite etničke, pa i nacionalne pripadnosti.

Mi ćemo nastojati da sačuvamo taj jedan kohezivni supstrat PEN-a, da ga potvrđujemo i da ga na neki način pokušamo pokazati drugima, kao način na koji se stvari u ovoj državi mogu vidjeti. Obrazovanje u ovoj državi je na tako niskom nivou, da sve ono što danas doživljavamo, jesu posljedice jednog sasvim pogrešnog i naopakog obrazovnog koncepta, koji je duboko dehumaniziran. Upravo dehumaniziran iz razloga što je etniciziran. Kada se stvari i u obrazovanju vide putem etničkih legitimiteta i identiteta, zaboravi se njegova humanistička struktura, neophodna svakom društvu koje misli o svojoj budućnosti. Onda je jasno da živimo u društvu koje je duboko korumpirano, koje je anahrono i nazadno u svim segmentima.

PEN vidim kao neku vrstu svjetionika, koji će, odašiljući svjetlost ovom društvu, pokušati ukazivati na prave probleme. Istovremeno, PEN vidim kao mjesto susreta ljudi koji mogu, žele i misle različito, čak i o istim pitanjima. Pri tom da ta razlika nikada ne narušava temeljne principe međunarodne povelje PEN-a.

  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG