Dostupni linkovi

logo-print

U BiH optimizam nakon hrvatskog 'za' EU


Sjedište Delegacije EU u BiH

Sjedište Delegacije EU u BiH

Za Bosnu i Hercegovinu, kao zemlju potencijalnog kandidata i regionalnog partnera, članstvo Hrvatske u EU prilika je za ubrzavanje reformskih procesa, ali i izazov koji je neophodno prevazići kako bi efekti bili pozitivni.

Jedan dio tih izazova, kako kažu u Direkciji za Evropske integracije, proizlazi iz institucionalnog i zakonodavnog uređenja BiH, a drugi se tiče neriješenih bilateralnih pitanja dvije zemlje.

„Vrlo je važno istaći da otvorena pitanja treba riješiti bilateralno do momenta pristupanja Hrvatske Uniji, kako ona ne bi bila rješavana na nivou Unije, gdje se onda neće uzimati u obzir samo interesi Hrvatske, već i ostalih 27 država članica“, navodi Marina Kavaz-Siručić, Direkcija za evropske integracije BiH.

U izvještaju koji je polovinom prošle godine Vijeću ministara dostavila Direkcija za evropske integracije, navedeno je da se efekti sticanja punopravnog članstva Hrvatske u EU očekuju u oblasti imovinsko-pravnih odnosa, pogranične problematike, trgovine, rada i zapošljavanja, socijalne zaštite, saobraćaja i elektroenergetike, trgovine industrijskim i poljoprivrednim proizvodima.

„Potencijalna korist ogleda se u tome da će glas Hrvatske u institucijama Unije postati ravnopravan ostalima, što BiH može mnogo koristiti u procesu integrisanja. Biće veoma značajno korištenje iskustava Hrvatske, koja će u tom smislu biti najsvježija“, naglašava Marina Kavaz-Siručić.

Šta o ulasku Hrvatske u EU misle građani BiH sa hrvatskim državljanstvom, pokazao je posljednji referendum koji je održan i na biračkim mjestima u BiH. Oko 88 posto građana glasalo je za EU, između ostalih i Dijana Matić, koja od članstva u evropskoj porodici očekuje, prije svega, mogućnost zaposlenja van BiH:

„Sigurno će nam biti lakše prelaziti granice, slobodno se kretati zemljama EU, zapošljavati se, školovati se.“

Feđa Gološ, također iz Mostara, o povlasticama koje će Dijana uskoro imati može samo sanjati. Ulazak Hrvatske u EU pozdravlja, ali i dodaje:

„Obzirom da je to najbliža zemlja sa kojom graničimo i koja će biti u EU to može biti jedino pozitivno, mada šta to našim političarima znači. Možemo mi živjeti blizu i SAD-u i Brisela, ali oni jednostavno vrte svoj film.“

Bojazan od odlaska

Ulazak Hrvatske u EU mogao bi se odraziti i na građane Bosne i Hercegovine sa hrvatskim državljanstvom. Nakon što Hrvatska postane punopravna članica EU, za njih će važiti sve povlastice koje će dobiti građani Republike Hrvatske i koje već imaju građani Evropske unije. Upravo zbog toga postoji bojazan da će se mnogi od njih odlučiti na odlazak iz BiH.

NVO sektor u BiH provodi edukaciju o EU u školama i vrtićima, 2011.

NVO sektor u BiH provodi edukaciju o EU u školama i vrtićima, 2011.

„Na žalost, zbog ukupne političke situacije u BiH, ako bi BiH bila nestabilna, i politički i gospodarski, onda bi to sigurno moglo biti dosta ozbiljno pitanje“, ocjenuje Ivan Bagarić, predsjednik Odbora Sabora Hrvatske za Hrvate van BiH.

Na pitanje da li očekuje promjenu zvanične politike RH prema BiH, Bagarić, inače dugogodišnji zastupnik dijaspore iz BiH u Saboru RH, podsjeća na dokumente kojim je jasno definisana politika djelovanja i prema Hrvatima, ali i BiH u cjelini:

„Možemo govoriti o dvije stvari. Jedna je da je hrvatski Sabor donio konačni prijedlog Zakona o odnosima RH sa Hrvatima izvan RH. Taj dokument je temelj za svekoliku suradnju Hrvatske sa dijelovima svoga naroda, ali isto tako i sa zemljama u kojima oni žive. Mi smo donijeli još jedna dokument. On nosi naziv Deklaracija o potpori hrvatskom narodu u BiH i procesu ustavnih promjena. Tamo se jasno kaže da se vidi evropska, sretna i bogata BiH, ali isto tako da se daje potpora Hrvatima, kao najmalobrojnijem narodu, da se zaštite njegova prava.“

Za BiH će 2012. godina biti prelomna, u kojoj će se, ili konačno krenuti smjerom političko-ekonomske konsolidacije i stabilizacije, i euro-atlantskih integracija, ili će već na proljeće biti pritisnuta dramatičnim socijalnim pobunama, kaže ekspert za pitanja evropskih integracija, Zekerijah Smajić. Ogromnu pomoć očekuje od Hrvatske.

„Hrvatska je s druge strane spremna i raspoložena da BiH ustupi svoja znanja, resurse, iskustvo i praksu koju će sada svakodnevno primjenjivati, i to praksu koju EU izgrađuje već šestu deceniju. Imati takvu priliku, a ne iskoristiti je, onda se stvarno postavlja pitanje da li smo mi slučaj za psiho-socijologe ili neke druge medicinske discipline“, naglašava Smajić.

Prekogranična suradnja BiH i Hrvatske, koja je i danas na visokom nivou, biće još bolja kada Republika Hrvatska postane članica Evropske unije.

Ne treba zaboraviti ni da će Hrvatska u institucijama Evropske unije postati ravnopravna ostalim članicama, od čega BiH - ako to bude znala iskoristiti - može imati izravne i neizravne koristi.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG