Dostupni linkovi

logo-print

I Evropski parlament za očuvanje prirodnih bogatstava BiH


Nacionalni park Una

Nacionalni park Una

Evropski parlament donio je Rezoluciju o Bosni i Hercegovini kojom je pozvao vlade na svim nivoima da 'regulišu i nadgledaju izgradnju hidroelektrana u ekološki osjetljivim područjima te u zaštićenim i potencijalno zaštićenim područjima; da održe integritet postojećih nacionalnih parkova, kao što su Nacionalni park Sutjeska i Nacionalni park Una'.

Za Nacionalni park Una ovo je još jedna potvrda da su na dobrom putu i da je ono što rade prepoznato i van granica BiH.

Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una:

Amarildo Mulić u razgovoru sa našom reporterkom

Amarildo Mulić u razgovoru sa našom reporterkom

„Ova rezolucija može i daje nam podstrek u našem radu, ali isto tako pokazuje da je NP Una, kao najmlađi nacionalni park Bosne i Hercegovine i jedan od najmlađih zaštićenih područja u Evropi, kao članica Asocijacije europarkova, kao članica mnogih asocijacija koje su vezane za zaštitu prirode i zaštitu prirodne sredine, kao dobitnik Certifikata za održivi turizam, gdje smo u Evropskom parlametnu prije godinu i po imali svečano uručenje ovog dokumenta, govori o vrijednostima, ali i perspektivama ovog područja kada je u pitanju održivi razvoj, pogotovo u sektoru ekološkog turizma", kaže Mulić.

I ovdašnja eko udruženja pozdravljaju donošenje Rezolucije koja je, kažu, na neki način vjetar u leđa i njihovom radu.

Armin Amdižić iz Udruženja ABC, čiji je značajan dio aktivnosti usmjeren upravo na zaštitu životne sredine, kaže da rezolucija doprinosi promociji turizma.

"Evropski parlament ovim je pokazao da prati situaciju u Bosni i Hercegovini, na neki način dao je i sugestiju vladama da i one same trebaju da se odluče da ta 'zaštićena' područja i stvarno zaštite i da budu u funkciji promocije zdravog života i turizma, a ne nekakvih lobija", kaže Amidžić.

Unsko-sanski kanton sa ponosom nosi titulu zelenog kantona. Ekološka svijest ovdje je na zavidnom nivou, a ljubav prema Uni nose svi - od najmađih do najstarijih Bišćana.


Evropski parlament Rezolucijom faktički traži od vlada na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini da maksimalno uključe upravitelje zaštićenih područja, lokalno stanovništvo i zajednicu kada je u pitanju planiranje i pokretanje inicijativa za građenje infrastrukturnih objekata tipa hidrocentrala, koji mogu biti velika prepreka daljnjem razvoju nacionalnih parkova i zaštićenih područja, ali i velika opasnost za promjenu klime, gubitak određenih staništa, pa i ljude i stanovništvo koje žive u blizini takvih objekata.

Iako je saradnja sa osnivačem, Vladom Federacije BiH, ali i Vladom kantona i Općinom Bihać na zavidnom niovu, direktor NP Una Amarildo Mulić se nada da će podrška svih niova vlasti u narednom periodu, nakon ove rezolucije, biti još snažnija.

„Nadam se da ćemo zajednički pronaći načine, odnosno sredstva i modalitet za rješavanje i realizaciju onih prioritetnih projekata u području Nacionalnog parka, kako bismo stvorili ambijent za još jači, brži i kvalitetniji iskorak kada je u pitanju NP Una", kaže on.

Detalj iz nacionalnog parka

Detalj iz nacionalnog parka

Evropski parlament je ovom rezolucijom pokazao da Nacionalni parkovi Una i Sutjeska ne predstavljaju samo vrijednost od lokalnog ili državnog značaja, već i prirodnu i kulturnu baštinu cijele Evrope, pa i svijeta. Nacionalni park Una najmlađi je park prirode u ovom dijelu Evrope, ali i jedini u Bosni i Hercegovini koji je dobio Evropski certifikat za održivi razvoj.

Centar za zaštitu životne sredine iz Banjaluke najuporniji je protivnik izgradnje malih hidroelektrana na rijeci Sutjesci, odnosno za očuvanje nedirnute ljepote istoimenog nacionalnog parka.

Predsjednica ovog Centra, Nataša Crnković kaže da se dugotrajna borba isplatila. :

Ova rezolucija dolazi kao potvrda onoga o čemu mi pričamo sve ove godine i za šta se borimo, između ostalog prirode a konkretno vezano za hidroelektrane, za načine na koje se studije o njima donose i za nacionalne parkove Sutjeska i Una. Taj dio smo mi zagovarali preko naših evropskih partnera, da uđe kao dio samog teksta Rezolucije. To je ustvari jedna potvrda da i evropski standardi i direktive koje se u Rezoluciji spominju, a to su direktiva o staništu, direktiva o vodama i direktiva o pticama, moraju biti prioritne direktive i za Bosnu i Hercegovinu. U čitavom procesu pristupanja moramo svoje postupke i aktivnosti raditi u skladu sa tim direktivama.

Što se tiče naše kampanje, ona još uvijek nije završena zato što koncesioni ugovori nisu raskinuti. Tek nakon raskidanja ugovora mi ćemo biti sigurni da je Sutjeska sačuvana. Sa druge strane, mi ćemo dugoročno tražiti izmjenu Zakona o nacionalnim parkovima, koji, ustvari, omogućuje da se hidroelektrane grade na takvim područjima koja bi i po međunarodnoj kategorizaciji zaštićenog područja i po evropskim standardima morala biti sačuvana od hidroenergetskih projekata", kaže Crnković.

RSE: Da li se može reći da je 'bitka za Sutjesku' dobijena? Gdje se trenutno nalazi taj proces i šta ste do sada uradili da bi se došlo do ovoga?

Crnković: Možemo reći da smo trenutno u jako pozitivnoj situaciji zato što imamo dvije presude u našu korist. Nakon tih presuda Okružnog suda, Ministarstvo je izdalo rješenja da obustavi svoj postupak izdavanja daljih dozvola dok se ne usvoji prostorni plan Nacionalnog parka Sutjeska – koji i dalje nije usvojen, a koji je bio sporan zbog hidroelektrana i koji smo mi uspjeli dva puta da skinemo sa dnevnog reda Narodne skupštine. Još uvijek ga nema na dnevnom redu i ne vidimo da će uskoro da dođe, što svakako nije rješenje. Sutuacija ne pogoduje investitoru, a mi dobijamo na vremenu. U međuvremenu nismo stali s aktivnostima. Radili smo prošle godine, ove godine nastavljamo sa biološkim istraživanjima u NP Sutjeska. Dobili smo i još dosta novih stručnih podataka o tome koliko je važno da se to područje sačuva i koliko bi, s druge strane, hidroelektrane imale negativan uticaj.

  • 16x9 Image

    Dženita Duraković

    Novinarstvom se bavi od 1993. godine. Prva novinarska iskustva stekla u Radio Bihaću gdje još uvijek radi kao novinar i urednik informativnog programa. Dopisnik redakcije Radija Slobodna Evropa iz Bihaća i BIRN-a za Unsko-sanski kanton.

  • 16x9 Image

    Gojko Veselinović

    Radio u banjalučkim Nezavisnim novinama, te na BH Radiju 1. Izvještavao i istraživao o temama koje se tiču politike, društva, ekonomije i kulture. Od novembra 2012. je dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG