Dostupni linkovi

logo-print

Hutovo blato - prirodno blago kojem prijeti nestanak


Prirodni rezervat Hutovo blato u Hercegovini najveće je močvarno stanište ptica u ovom dijelu Europe. Ovaj jedinstveni prirodni fenomen opasno je ugrožen zahvatima u vodotoku rijeke Trebišnjice kojima je smanjen dotok vode. Ukoliko se s tim nastavi, Hutovu blatu prijeti potpuno uništenje. Ovo područje je jedinstvena mediteranska močvara na jugu Evrope i utočište za brojne životinjske vrste, među kojima i za 50.000 jedinki ptica koje su nekad zimovale u Hutovu blatu.

Iako ove godine nije zabilježena suša, nivo vode u Hutovom blatu danas iznosi svega desetak centimetara. Vožnja brodicom i razgledanje raznovrsnog ekosistema, koji su činili okosnicu turizma, nije dostupno turistima.

“Nedostatak vode je najveći problem za turističke djelatnosti - i za foto safar, i za promatranje ptica. Isto tako, nedostatak vode utiče na biljni i životinsjki svijet”, ističe Nikola Zovko, direktor Parka prirode Hutovo blato.

Poplave i požari koji su posljednjih godina zadesili Hutovo ozbiljno su zaprijetili izumiranjem “posljednje močvare u kršu na planetu“, kako je nazivaju domaći i međunarodni ekolozi i ljubitelji prirode. No prava katastrofa, navodi Zovko, nastupiće ukoliko se dopsuti izgradnja HE Dabar u kompleksu Gornji horizonti, na čemu i dalje insistiraju vlasti RS.

“Prije svega, tu treba sačekati šta će reći plan upravljanja slivovima Neretve, odnosno Trebišnjice, jer znamo da Svjetska banka sad financira te dokumente. Mi očekujemo da će se planom voditi računa i o ekološkim aspektima za biljni i životinjski svijet za cijelu deltu Neretve, a ovo je, kako vidimo, sustavno nestajanje Hutovog blata”, kaže on.


Hidroenergetski megaprojekat “Gornji horizonti” sastoji se od sedam hidroelektrana, akumulacijskih bazena, te kanala i tunela kojima se sakuplja voda slivnog područja rijeke Trebišnjice u energetske svrhe. Trebišnjica, nekada najveća ponornica u Europi, danas betonirana u dužini od 65 kilometara, nema dovoljno hidropetencijala. Zbog toga su u Elektroprivredi RS odlučili nasilno prevesti vode iz sliva rijeke Nereve. To bi od Hutovog blata moglo napraviti slanu pustinju, posebno ako se ako se zna da su dosadašnji zahvati močvarnom području oduzeli gotvo 50 posto voda, upozorava profesor Šumarskog fakulteta Sarajevu Dalibor Ballian.

“To je kompleksno pitanje. Ne možemo mi reći da je Hutovo blato stradalo u zadnju godinu dana. To je problem od kada je izgrađena hidrocentrala Čapljina i zabetonirano korito rijeke Trebišnjice, kada su poremećeni tokovi, kada je ondašnje Hutovo blato presječeno popola, pa isušeno glavno mrijestilište ribe - tako da Gornjim horizontima Hutovo blato definitivno nestaje”, navodi Ballian.

Višestruka ekološka funkcija

Sa registrovanih 163 vrste ptica, 630 biljnih vrsta, te bogatim ribljim fondom u pet jezera, Hutovo blato nalazi se na privremenom popisu nacionalnih spomenika BiH. Park prirode je 2000. godine upisan u tzv. ramsarski popis međunarodno važnih vlažnih staništa pri UNESCO-u. Zajedno sa 150 močvarnih staništa u svijetu, od posebnog je značaja za cjelokupno čovječanstvo.

“Registrovane su 23 vrste riba, od kojih su četiri endemske, a utočište su našli predstavnici šest vrsta vodozemaca, 12 vrsta gmazova, te brojni sisari. Ptice su najbrojniji predstavnici, na osnovu čega je zapravo Hutovo blato i dobilo taj svjetski renome, a smatra se da je nekada na tom području zimu provodilo oko 50.000 jedindki”, navodi Lejla Riđanović, stručnjak za ekologiju.

Hutovo blato ima i višestruku ekološku funkciju, uz ostalo, kako dodaje Riđanović, sprječava ispuštanje miliona tona ugljendioksida u atmosferu.

“Djeluje kao spužvica - za vrijeme poplava upija te vode, a za vrijeme sušnih perioda ih postupno otpušta. Stabilizira tlo, sprječava eroziju zemljišta, održava hidrološku i ekološku stabilnost cijelog sliva Neretve, pročišćava otpadne vode, proizvodi velike količine kisika, a apsorbuje velike količine karbon dioksida.”

Sa 80 hiljada eura, koliko se godišnje izdvaja iz budžeta HNK, nemoguće je pokriti sve obaveze javnog preduzeća koje gospodari zaštićenom zonom Parka prirode.

Nedavno upozorenje Svjetskog fonda za zaštitu okoliša da ovom prirodnom bh. fenomenu prijeti nestanak, uslijedilo je dva dana uoči objave EU u suspenziji 4,5 miliona eura za pomoć i za projekte turizmu u BiH.

Treba li reći da još nije zabilježena ozbiljnija reakcija bh. vlasti na vijest iz Brisela, kao ni odgovor na peticiju u kojoj je više od 25.000 ljudi, zaljubljenika u prirodu, zatražilo da se prestane sa devastacijom i ignorisanjem Hutovog blata. Nikola Zovko, direktor Parka prirode Hutovo blato:

“Hutovo blato ima veliku vrijednost i važnost u međunarodnim okvirima. Mi se nadamo da će domaće institucije konačno preuzeti odgovornost, odnosno da će se potruditi da se preuzete obveze implementiraju i da Hutovo blato bude financijski održivo.”
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG